Selak Raspudić i Orešković napale Plenkovića: Jednoj odgovorio da je bezobrazna, a drugoj da je prespavala zadnjih pet mjeseci

Sabor je započeo s izvanrednom sjednicom na kojoj se raspravlja o zakonu o obnovi Zagreba nakon potresa

U srijedu je počela dvotjedna izvanredna sjednica Hrvatskog sabora kako bi se čim prije donio zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

Zakonom se definira model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada u udjelu od 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina. Novost u odnosu na prvo čitanje je uvrštavanje u zakon socijalnih kriterija, odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa.

“Pristup će biti isti kao u prvom čitanju. Riječ je o važnom zakonu za Zagreb, za obnovu, za transparentan rad i financiranje. Bit ćemo otvoreni prema prijedlozima klubova, mislim da bi bilo dobro imati konsenzus oko ovakvog zakona”, rekao je premijer Andrej Plenković prilikom dolaska u Sabor.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković na početku je zastupnicima još jednom objasnio koronapravila zasjedanja, a nakon toga je na poziciju prisegnuo ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica koji to nije mogao na konstituirajućoj sjednici jer je imao koronavirus.

Odmah nakon, SDP-ov Pređa Grbin zatražio je stanku kako bi se dogovorilo oko zakona kojeg smatraju “neambicioznim”.

“Pozdravljamo socijalne kriterije koji su uvršteni, ali nisu adekvatni i pravedeni. Pored toga, problem su i zaštićeni najmoprimci. Oni ovim zakonom nisu uopće zaštićeni. Radi se o skupini ljudi koji će biti ovim zakonom gurnuti na cestu. Naše glasanje će ovisiti o uvažavanju naših amandmana”, rekao je Grbin.

Stanku je u ime Kluba zastupnika Glasa, Pametnog i Stranke s Imenom i Prezimenom zatražila je Anka Mrak Taritaš.

“Ovaj zakon nije provediv. Mora se donijeti program mjera da bi bio provediv, a to će donijeti Vlada. To znači mimo građana i Sabora. Ako hoćete riješiti problem, onda ga treba riješiti. Za zgrade javne namjene ne treba nam ovaj zakon. Zakon čekaju građani ovog grada”, kazala je.

Marija Selak Raspudić (Most) zatražila je stanku “iz zahvalnosti predsjedniku Sabora jer je zastupnike desetkovao zbog navodnih epidemioloških mjera te im skratio vrijeme za govor i na određeni način im začepio usta”.

Te je optužbe Jandroković odbacio podsjetivši da je odluka Predsjedništva bila jednoglasna te da je jedini cilj da Sabor što normalnije funkcionira. ”To ne činimo iz obijesti ili hira nego zbog zaštite zdravlja”, rekao je.

Jandroković je odobrio stanku. Nakon stanke krenula je rasprava o konačnom prijedlogu zakona. U ime predlagatelja dodatno objašnjenje dao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

“Cilj zakona je urediti način i postupak obnove zgrada oštećenih u potresu. Šteta od potresa procijenjena je na 86 milijardi kuna, to je oko 60 posto godišnjeg državnog proračuna. Nadilazi sve s čime smo se do sada suočavali. Novost u drugom čitanju je uvođenje socijalnih kriterija. Građanima Zagreba i dvije susjedne županije koji primaju minimalnu plaću, a čiji neoporezivi dohodak ne prelazi 4000 kuna, država će pokriti 20% koje su predviđene da će pokriti vlasnici. Uvjet za to je da u trenutku potresa njihova nekretnina nije vrijedila više od 200.000 kuna”, rekao je premijer te dodado da se neće sufinancirati obnova interijera. Konstrukcijska obnova u potpunosti će se financirati invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje”, rekao je Plenković.

Prva se za repliku javila Mostova Marija Selak Raspudić.

“Mislim da hrvatska javnost prvenstveno zaslužuje znati čemu cijeli ovaj igrokaz sa zakonom koji nije bio nužan jer već postoji zakonodavni okvir. S jedne smo strane imali smo tajkunsku ljevicu koja je odlučila svoj program bazirati na tome da kupiš zakon i dobiješ stan i imali smo vas, kao panične populiste koji niste pokazali dovoljno integriteta da kažete da postoji zakonski okvir. Zašto se ponašate kao zakonodavni profiter?”, pitala je premijera Selak Raspudić.

“Niti vidim logike niti smisla u vašoj intervenciji i vašem pitanju, kao da ste prespavali razdoblje od potresa dosad”, odgovorio joj je Plenković.

SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić replicirao je premijeru. “Vidim opasnost u zakonu, a to je isključivo konstrukcija obnova koja ne uvažava postulate energetske obnove. Potrošit će se veliki novci, a obnova neće biti po postulatima koje će Hrvatska uskoro biti dužna poštivati i može se dogoditi da za par godina zapravo 25.000 zgrada koje treba obnoviti neće više imati financijske kapacitete da sudjeluju u obnovi u kojoj će Hrvatska biti obavezna sudjelovati”, rekao je.

“Idemo u konstrukcijsku obnovu jer vodimo računa o sigurnosti. Što bi bilo da se sada dogodi potres malo jači od onoga što se dogodio. Hoćete čuti scenarij? Bolje da ga ne čujete. Za energetsku obnovu postoje drugi programi, drugi natječaji”, odgovorio mu je premijer.

Zaiksrilo između premijera i Orešković

“Ovaj zakon je sve u svemu velika laž, njime oštećeni građani neće dobiti ono čemu se nadaju. U samom zakonu ne propisuju se nikakvi programi i mjere same obnove, naprotiv, izričito se kaže da će se sve što je potrebno da se krene u samu obnovu propisati naknadno, u hodu, u Vladi, točnije u sobičcima i kabinetima vaše Vlade. Još uvijek se pamti kako se planirala sanacija Agrokora, u tim istim sobičcima i kabinetima. Planirate li na isti način pristupiti i sanaciji grada Zagreba? Građani od toga neće imati nikakvu korist, ali ne sumnjam da će je imati intimusi Vlade, a i Milana Bandića”, rekla je premijeru Dalija Orešković.

“Ja se nadam da ste vi čitali zakon, da kao pravnica znate što to običn orade predstavnička tijela, a što radi izvršna vlast. To je, onako, elementarna abeceda pa ja vjerujem da ćete vi malo primisliti i razmisliti kako bi bilo da mi sve ovo damo na provedbu Saboru. Hoćemo to napraviti? Koliko mislite da će trajati ta obnova, 200, 300, 500 godina? Koliko, otprilike? Ja vas molim da tu vašu demagogiju koju koristite malo smanjite ipak na neki realniji okvir izričaja. To će biti korisno za vas, za vaš kredibilitet, za osjećaj za realnost. Sve što ste vi govorili je zaista bezobrazno ovaj zakon kvalificirati kao laž”, odgovorio joj je Plenković.

“Smatram neprimjerenim da me predsjednik Vlade naziva bezobraznom”, uzvratila je Orešković, a u raspravu se uključio i Jandroković: “Jandroković: Vi niste dobili opomenu kada ste rekli da netko laže. Onda ste dobili odgovor pa nisam dao opomenu jer sam smatrao da je to rasprava, iako neugodna”.

Orešković: “Velika je razlika reći da je neki dokument laž i ići na osobnu razinu”.

Jandroković: “Sada dobivate opomenu. Izvolite sjesti i ne upadajte bez da ste dobili riječ. Držite se pravila. Vi ste ti koji se stalno pozivate na njih”.

Tko nema masku, ‘leti’ iz sabornice

Kako bi se spriječila zaraza koronavirusom, zaštitne maske su u sabornici obvezne, u njoj sjedi manji broj zastupnika, njih 41 plus predsjedavajući, a aktivirat će se mogućnost elektroničkog glasovanja.

Zastupnici koji ne budu željeli nositi masku, u konačnici bi mogli završiti izvan Sabornice. “Dogovorili smo se da će predsjedavajući prvo upozoriti osobu da stavi masku, ako to ne želi zamolit će je da napusti dvoranu. Ako ni nakon toga ne postupi po zahtjevu predsjedavajućeg dobit će opomenu s isključenjem za taj dan, napravit će se prekid i zamoliti Stražu da osobu izvede van“, izvijestio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Napomenuo je da će se na ulazima u Sabor tražiti da svi nose maske. “Nećemo biti agresivni, ali moramo štititi zdravlje zastupnika. Maske ne nosimo samo radi sebe, nego i da zaštitimo druge”, istaknuo je.