POVIJESNICE: 7. svibnja 1991. Kako je goloruki narod zaustavio tenkove ‘JNA’ (VIDEO)

Što se sve događalo

Tog 7. svibnja iz smjera Mostara krenula je kolona od 80-ak tenkova, oklopnjaka i 25 vozila takozvane JNA u smjeru Širokog Brijega. Širokobriježanima je bilo potpuno jasno kako je ta kolona, pod izgovorom vojne vježbe, bila u funkciji zaposjedanja položaja kako bi se presjeklo Republiku Hrvatsku na dva dijela i kako bi se potom strategijom kliješta zdrobio južni dio Hrvatske, Hercegovine i svih dijelova BiH na kojima žive Hrvati i Bošnjaci.

Goloruki građani svojim su tijelima stali pred tenkovske grdosije vičući: “Nema prolaza, nema prolaza”, a kamioni Boksita, Obnove, Transporta, privatnih poduzetnika i autobusi Autoprijevoza onemogućili su prolazak kolone tzv. JNA, vojne sile koja se stavila u službu Miloševićeva velikosrpskog projekta.

Dobro se sjećamo tog svibanjskog jutra. Krenuli smo u dopisništvo Večernjeg lista u Splitskoj ulici u Mostaru i vidjeli zahuktalu kolonu SMB-grdosija. Čuli smo da se kreće u smjeru Širokog Brijega. Ubrzo smo nazvali Hrvatski radio – Radiopostaju Zagreb i izravno se uključili u program, priopćavajući javnosti o kretanju tenkova i oklopnjaka JNA.

Kolega Veso Vegar, također tadašnji suradnik Večernjeg lista, javio se u program Radiopostaje Split. Tog jutra bilo je sazvano zasjedanje Skupštine općine Široki Brijeg. Nazvali smo Skupštinu općine i doznali da su zastupnici već u Pologu s golorukim građanima koji su stali ispred kolone tenkova i oklopnjaka, piše Večernji list.

U knjizi “Rat je počeo prije” Zdenka Ćosića stoji kako je Anđelko Mikulić, tadašnji predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg, uzeo megafon i s balkona općinske zgrade obratio se građanima koji su se zatekli u blizini te viknuo: “Želim vam reći da nam u nenajavljeni posjet dolaze tenkovi!”

U knjizi dalje stoji kako je neobičan način oglašavanja odmah privukao pozornost prolaznika. Mikulić je dalje kazao: “Učinite kako vam srce nalaže. Ja ću isto to učiniti!” Vidjevši da se nešto događa, ljudi su izlazili iz obližnjih kavana na ulicu, a potom se uputili u Polog u susret opasne vrste. Tog 7. svibnja u Sarajevu održavala se sjednica Glavnog odbora HDZ-a BiH.

Vijest o zaustavljanju tenkova u Pologu promijenila je dnevni red te sjednice. U knjizi “Rat je počeo prije” stoji kako su Stjepan Kljuić, član Predsjedništva BiH, i Jerko Doko, ministar obrane BiH, krenuli vojnim helikopterom prema Širokom Brijegu.

Pridružio im se Mariofil Ljubić, predsjednik Skupštine BiH, a sjednicu Glavnog odbora HDZ-a nastavio je voditi potpredsjednik Mate Boban. U knjizi stoji: “Zastupnik u Vijeću općina Ivica Lučić znao je što se događa: prije nego je sjednica počela, rekao je Bobanu da odlazi u Polog jer je ‘dolje počeo rat’ i da je besmisleno održavati sjednicu. Prošlo je oko sat vremena kad se na vratima ponovno pojavio Stjepan Kljuić. Spustila se magla! Helikopteri JNA nisu se uspjeli spustiti u Široki Brijeg.

Dva dana nakon toga isti će helikopteri bez problema izvesti uspješan desant i blokirati širokobriješko područje.” Iz Sarajeva su u smjeru Širokog Brijega automobilima krenuli Kljuić, Boban, Mariofil Ljubić, Vlado Pandžić i Zdenko Ćosić. Pukovnik Milojko Pantelić, zapovjednik mostarskog garnizona JNA, kazao je Anđelku Mikuliću da ima zapovijed da kolona treba proći i da će vojska pucati ako se tko približi tenkovima.

Uslijedili su mučni pregovori, Glavni stožer u Beogradu je kategoričan, a narod pred tenkovima nepokolebljiv. Kad smo se iz Mostara vraćali u Široki Brijeg preko Ljutog Doca, Biograca, Jara i Uzarića sreli smo nekoliko skupina ljudi s lovačkim puškama! Uslijedile su prijetnje silom iz vojnih struktura takozvane JNA, mukotrpni pregovori na najvišim vojnim i političkim razinama. Dio Širokobriježana s tada postojećim naoružanjem stavlja se u funkciju zaštite bitnih objekata, a Širokobriježanima se pridružuju Hrvati iz Mostara, čitave zapadne Hercegovine, Tomislavgrada, Livna, Imotskoga…

U dokumentarnom filmu “HVO Široki Brijeg” stoji kako su, dok su trajali teški pregovori, nad Pologom nadlijetali MiG-ovi u cilju zastrašivanja, a potom je uslijedio helikopterski desant na visinske pozicije koje komunikacijski vode u smjeru Širokog Brijega. Postrojbe JNA pokušale su preko Ilića, Cima i Goranaca probiti se do Pologa, ali su spriječene u tom pokušaju.

Trećeg dana blokade u Pologu nakon mukotrpnih pregovora i dogovorenih jamstava dopušten je prolazak tenkova i oklopnjaka, a politički i vojni vrh u Beogradu postaje svjestan činjenice da će Hrvati u Hercegovini i dijelovima BiH biti više nego tvrd orah, što će se kasnije potvrditi. Povjesničari i politički analitičari ističu to da bi bez herojskog čina zaustavljanja kolone tenkova i oklopnjaka takozvane JNA u Pologu ukupna povijest prostora bivše države izgledala potpuno drukčije.

Trodnevna zbivanja u Pologu iscrpno je u svojoj knjizi “Rat je počeo prije” opisao Zdenko Ćosić, a koliko je zanimanje javnosti i danas o tim događanjima, svjedoče brojke: dokumentarni film “Tri dana” redatelja Zdenka Jurilja o tim događajima pregledan je na YouTubeu blizu milijun puta! Blokada tenkovske kolone od 7. do 9. svibnja 1991. u Pologu smatra se početkom kraja postojanja JNA. S tom konstatacijom slaže se i povjesničar dr. Davor Marijan.

Tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović kazao je da se od tada ništa više nije moglo napraviti na očuvanju JNA, ali i države Jugoslavije kao takve. Crnogorski član Predsjedništva SFRJ Momir Bulatović rekao je da se zbog događanja u Pologu osjetio strah od rata u tadašnjoj zgradi zajedničkih institucija u Beogradu. U filmu “Tri dana” ondašnji hrvatski član Predsjedništva Stipe Mesić kazao je “kako je blokada tenkovske kolone u Pologu bila prekretnica za opstojnost Hrvatske, koja bi najvjerojatnije bila presječena napola da se tenkovska kolona probila do Sinja i Knina”.

General-bojnik Miroslav Zorc, tadašnji zapovjednik 4. korpusa JNA, prisjetio se tih dana. On je u jedan sat u noći na 7. svibnja 1991. godine dobio zapovijed iz Glavnog stožera u Beogradu da dio 10. mehanizirane-oklopne brigade iz vojarne Sjeverni logor u Mostaru, sastavljene od stotinjak oklopnih vozila i tenkova, premjesti u Sinj. Cijela operacija trebala je biti izvedena bez znanja civilnih struktura vlasti i policije. Drugi dio tenkovske kolone kretao se prema Sinju i Kninu iz smjera Banje Luke i trebao je biti spojen s tenkovskom kolonom iz Mostara.

Zahtjev za ovakvim vojnim manevrom stigao je iz Knina, a na temelju operativnih preporuka tadašnjeg zapovjednika 9. korpusa JNA general-bojnika Ratka Mladića! Konačni cilj cijele operacije bilo je blokiranje zapadne i južne Hercegovine, odsijecanje Dalmacije, stvaranje preduvjeta za uvođenje snaga JNA iz smjera Banja Luka – Donji Vakuf – Kupres – Mrkonjić Grad – Drvar – Livno te nastavljanje s daljnjim borbenim djelovanjima u cilju presijecanja Dalmacije na dva ili čak tri dijela.

Unatoč upozorenjima general-bojnika Milovana Zorca da se takva operacija ne može izvesti bez znanja civilnih vlasti i osiguranja policije, iz Beograda je stigla zapovijed da tenkovska kolona krene. Zorc im je kazao da to neće ići tako lako, a oni su mu rekli da se operacija izvede i da više ništa ne pita.

Nakon blokade u Pologu general-pukovnik Aleksandar Spirkovski i zapovjednik Glavnog stožera JNA general Blagoje Adžić, uz mentorstvo tadašnjeg ministra obrane SFRJ generala Veljka Kadijevića, izdaju zapovjedi da se blokada ukloni silom. Zapovjednik 4. korpusa JNA general-bojnik Milovan Zorc, inače Slovenac, takvu zapovijed vješto ignorira jer je shvatio da će nasilnom intervencijom JNA u Pologu doći do masakra i civila i vojnika, a taj bi masakr u Beogradu okarakterizirali “napadom na bratstvo i jedinstvo” jer su u koloni bili i Hrvati, Srbi, Slovenci, Crnogorci, Albanci… – General Spirkovski bio je brutalan u svojim zapovijedima. Jednom nam je rekao: “Dignite avijaciju i dolje to u Hercegovini sve spržite” – kazuje u filmu “Tri dana” general Fikret Muslimović, koji je u to vrijeme radio kao obavještajac u JNA. Kako operacija nije uspjela, iz Glavnog stožera u Beogradu stiže zapovijed da se kolona preusmjeri na Kupres, pod izlikom redovitih vojnih vježbi.

Zorc se sjeća: “E, kad su mi rekli da idemo na Kupres, kad su to izmislili samo da se ne vratimo u vojarnu, nisam mogao vjerovati.” Zorc je nakon zbivanja u Pologu umirovljen po žurnoj proceduri. Svako malo prijetila je tragedija, masakr, a veliku ulogu u tome da do toga ne dođe imao je fra Mladen Hrkać, tadašnji širokobriješki gvardijan, ali i fra Vinko Mikulić Bajević. Nakon uvjeravanja dr. Franje Tuđmana, predsjednika RH, i obraćanja okupljenima u Pologu predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, tenkovska kolona prošla je kroz Široki Brijeg, s tim da nije ispunila glavni cilj.

Umjesto u vojarnu u Sinju, morala je otići na Kupres. Spriječena je moguća okupacija zapadne Hercegovine, spajanje srpskih jedinica iz Knina s jedinicama JNA u Mostaru. Tako je vjerojatno spriječen napad na Split. O tom događaju prije 29 godina izvještavali su najpoznatiji svjetski mediji kao što su BBC, The New York Times, ZDF, Le Monde…

Svijet je sve saznao istoga dana

U velikoj mjeri za to su zaslužni Petar Miloš i Smiljko Šagolj. Pokazalo se koliko je važno imati svoje medije ili barem svoje novinare. Petar Miloš, tada dopisnik TV-a Sarajevo, pozvao je snimateljsku ekipu u Polog, a iz TV-a Sarajevo rekli su mu da snimljenu vrpcu pošalje autobusom. No, Petar je znao da ta vrpca ne bi stigla do uredništva pa se automobilom i s vrpcom uputio u Sarajevo.

Slučaj je htio da je u zgradi TV-a Sarajevo sreo Smiljka Šagolja koji je Petru sugerirao da se snimljeni materijal najprije pošalje u televizijsku razmjenu pa tek onda preda uredniku. Tako je i bilo. Urednik je Petru zamjerio na “nekorektnom prikazivanju JNA”, odbijajući reportažu objaviti u informativnom programu, a Miloš mu je kazao: “Sad je gotovo, prilog je otišao u razmjenu!” Svijet je sve saznao isti dan! Tih dana bilo je više nego razvidno da je JNA u službi velikosrpske agresije pa je 11. svibnja u Širokom Brijegu donesena odluka o prestanku slanja vojnika u tu vojsku, a pet dana potom odlučeno je o prestanku sudjelovanja Širokobriježana u pričuvnom sastavu JNA.

Sve intenzivnije nastavilo se s pripremama od agresije. Iako su prošla gotovo tri desetljeća od herojskog čina hercegovačkih Hrvata u Pologu, taj povijesni događaj još plijeni pozornost javnosti, posebno povjesničara, politologa, sociologa, filmaša, medija, umjetnika…

https://kamenjar.com/Hrvatsko nebo