F. A. Z.: Doza čini otrov

Vrijeme:3 min, 8 sec

U krizi države moraju mobilizirati mnogo novca, no dugoročno to neće funkcionirati

Uborbi protiv gospodarskih posljedica pandemije države mobiliziraju vrtoglave iznose. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda vlade diljem svijeta stavile su na raspolaganje više od 7 000 milijardi Ekonomijaeura, i to u obliku dodatnih državnih obveznica, poreznih olakšica, kredita, garancija i jamstava. Tu su još i programi kupnje obveznica središnjih banaka u iznosu od više tisuća milijardi eura.

Nedvojbeno je da je nužno oslabljenim gospodarstvima pomoći velikodušnom pomoći kako bi se spriječio kolaps gospodarstva i društva. Ali aktiviranje golemih iznosa povezano je s rizicima i nuspojavama. Uostalom, i za učinkovitost ekspanzivne monetarne i financijske politike vrijedi načelo: doza čini otrov. U nemalom broju zemalja javni dug će dosegnuti razinu koja dugoročno može ograničiti prostor za financijskopolitičko djelovanje; u nekim slučajevima postavit će se i načelno pitanje o sposobnosti podnošenja javnog duga. A odgode plaćanja kamata na javni dug upravo bi brojnim zemljama u razvoju mogle biti uvertira za rasprave koje će se voditi u nadolazećim godinama.

Središnje banke kupuju državne obveznice u velikim iznosima kako bi rasteretile državne proračune. To se u krizi događa, između ostalog, u SAD-u i eurozoni. U Velikoj Britaniji Bank of England prešao je na izravno financiranje Dolari Euridržavnog proračuna. I tu se mora postaviti pitanje o dugoročnim posljedicama tog koraka jer iskustva iz financijske krize poučavaju nas da je čak i u godinama dobre konjunkture teško postići smanjenje udjela obveznica u bilancama središnjih banaka. S gledišta vlada takva politika osigurava mogućnost gotovo neograničenog zaduživanja, i stoga je, među ostalima, zagovaraju ekonomisti koji smatraju da se gotovo svi gospodarski problemi mogu riješiti tiskanjem novca.

Takvo monetarno djelovanje nailazi, jasno, na dobar odjek i u financijskoj branši jer imatelje državnih obveznica štiti od gubitaka. Ono pomaže, među ostalim, i tržištima vrijednosnih papira. No je li novi režim središnjih banaka dugoročno dobar za njihovu zakonski propisanu neovisnost i za monetarnu politiku koja ne bi išla u korist samo vladama i imateljima obveznica krajnje je upitno. Kolikom će se brzinom svjetsko gospodarstvo oporavljati nakon postupnog ukidanja restrikcija u pojedinim zemljama, danas nitko ne može pouzdano prognozirati.

Između pozitivnog scenarija, koji predviđa brz oporavak nacionalnih gospodarstava i skoro ubrzavanje svjetske trgovine, i mračnog scenarija, u kojem svjetsko gospodarstvo ostaje u paralizirajućoj krizi zbog novog vala infekcija, nacionalizma i protekcionizma, postoji još mnogo prostora za nijanse. Tempo opravka ovisit će i o spremnosti vlada da što manje ograniče fleksibilnost i dinamiku svojstvene tržišnom gospodarstvu.

Jasno je da je strašno kada 22 milijuna Amerikanaca u svega četiri tjedna izgubi posao. Ali SAD je u proteklim desetljećima bio u stanju u jednom zamahu otvoriti mnogo novih radnih mjesta. Potpuno pogrešan signal poslao bi se Koronakada bi se vlade, koje danas u zdravstvenoj politici u najmanju ruku udaraju o granice svojih kapaciteta, dugoročno željele okušati kao stručnjaci u upravljanju gospodarstvom. Umjesto toga bolje im je da budu skromne.

Kao što je predsjednik Bundesbanke Jens Weidman rekao ovih dana, nakon velikodušnosti financijske i monetarne politike, kojoj svjedočimo ovih dana, uslijedit će faza u kojoj će države morati razmatrati mogućnost smanjivanja dugova. Jer neće se moći financirati sve što se smatra poželjnim. Što plodovi novog gospodarskog rasta budu sporije sazrijevali, to se će voditi više rasprava o raspodjeli postojećih plodova. Te se rasprave neće voditi samo unutar država, nego i među državama.

U eurozoni iza prijepora oko euroobveznica krije se rasprava u kojoj se miješa želja za pomoći posebno pogođenim zemljama, koja je u krizi sasvim logična, s načelnim pitanjem o raspodjeli sredstava između sjevera i juga. Ni za političko, ni za društveno ozračje u Europi, niti za gospodarski oporavak ne bi bilo dobro da se takvi konflikti jednostavno zatrpaju svježim milijunima eura. I u tom pogledu doza čini otrov.

Gerald Braunberger
F. A. Z.

 

https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo

Odgovori