Plenković osniva stožer za spas ekonomije

0
3

Stožer za spas ekonomije: U njemu će biti poznati ekonomisti, šefovi vodećih kompanija, poduzetnici, ali i oporbenjaci

Pritisnuta brojnim kritikama poduzetnika u Hrvatskoj da predložene mjere jednostavno nisu Ekonomijadovoljne da se u krizi s epidemijom koronavirusa pokuša sačuvati gospodarstvo, Vlada, kako doznajemo, uskoro osniva Krizni stožer za gospodarstvo, a već idući tjedan možemo očekivati novi set ekonomskih mjera.

Poduzetnici nisu zadovoljni kako ekonomski dio Vlade radi posao, posebno su ljuti na potpredsjednika i ministra financija Zdravka Marića jer smatraju da se više ponaša kao činovnik u Poreznoj upravi nego netko tko razumije u kojoj se situaciji gospodarstvo nalazi.

Tako se politički pritisak usmjerava prema Mariću, kojem je očito jako teško prihvatiti mogućnost da deficit proračuna ode do 20-ak milijardi kuna ili da se stupi u pregovore s MMF-om. Naravno, i prema premijeru Andreju Plenkoviću.

Stečena prava

Zato je ideja da se u Kriznom stožeru okupe ugledni ekonomisti, spominju se i neki bivši političari, poput nekadašnje potpredsjednice Vlade Martine Dalić, iako za to nema još nikakve potvrde iz Vlade, potom menadžment nekih poznatih hrvatskih kompanija, ljudi iz realnog sektora, a prema nekim našim sugovornicima iz Banskih dvora, razmišlja se da se u Stožeru nađu i ekonomski stručnjaci iz oporbe. Naime, svojevrsna vlada nacionalnog jedinstva, kako bismo je mogli nazvati, bit će potrebna jer će neke mjere, očito, biti bolne. Zadirat će se vjerojatno i u neka stečena prava radnika u državnom i javnom sektoru, ali i nekih drugih skupina (pitanje je, primjerice, hoće li se na stolu naći i povlaštene mirovine, poput braniteljskih ili dužnosničkih). Sasvim je sigurno da će se sa sindikatima dogovarati da se zamrznu sve povišice koje su trebale ići nakon štrajka prosvjetara, da će se razgovarati i o odgodi plaćanja svih dodataka na plaće, poput regresa, božićnica i uskrsnica, te da će i državni i javni sektor jednostavno morati dio krize preuzeti na sebe.

Jer, kako nam kažu neki sugovornici bliski Vladi, Hrvatskoj će trebati minimalno 60 milijardi kuna da se izvuče, i to 40-ak milijardi kuna odmah, da se zadrži zaposlenost i pokriju obrtna sredstva, a 20-ak milijardi kuna za razdoblje kada epidemija prestane, pa i za investicije. Tu naši sugovornici apostrofiraju da će HNB morati pomoći, da će i Europska komisija biti fleksibilna, da će u fondovima EU biti novca, kao i u bankama, a da na deficit i javni dug više ne treba gledati, nego sav novac upumpavati u gospodarstvo. Dobra je vijest da je u četvrtak Europski parlament usvojio odluku prema kojoj će Hrvatskoj pripasti oko 10 milijardi kuna pomoći za socijalu i gospodarstvo. Postoje ideje da se u spašavanje gospodarstva odmah uključe i državne tvrtke, ali i mirovinski fondovi (pitanje je što će biti s novcem iz drugog stupa).

Snažan šok

S jedne strane, kaže sugovornik blizak premijeru, tijelo bi bilo savjetodavno, ali s druge strane bio bi i jedan operativni tim unutar njega predvođen ministrima iz gospodarskih resora.

– Budući da je za nas ovo bio snažan šok koji nitko nije mogao predvidjeti, išli smo s prvim setom mjera, a sada ide drugi dio. Stožer će, po uzoru na Stožer Civilne zaštite, imati i ulogu komunikacije s javnošću, objedinit će sve podatke vezane uz stanje na tržištu rada (broj korisnika minimalca, izdavanje propusnica), dakle, radit će i tehničke, ali i operativne stvari – kaže sugovornik iz Banskih dvora.

Kao uvod u osnivanje ovog tijela, u petak će se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održati i sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća s udrugana poduzetnika i sindikalnim središnjicama.

– Spremni smo na veća odricanja države, moramo zajednički raditi da spasimo gospodarstvo i tu nije pitanje pregovora o osnovici ili povišici, nego i sindikati moraju shvatiti dalekosežnost posljedica ove krize i da sada spašavamo državu – napominje naš sugovornik.

Poduzetnici su ljuti na Vladu jer im nije otpisala, nego samo odgodila javna davanja, no Vlada je još na istom stajalištu. Ipak, neke neslužbene informacije govore kako će u slučaju produžetka krize nakon lipnja i oprostiti ta potraživanja.

Poduzetnici s kojima smo razgovarali, poput Filipa Pošteka, predsjednika Uprave Termi Stubaki, tvrtke koja zapošljava 67 ljudi i koji je morao privremeno staviti ključ u bravu, kažu kako sada “prihoda nema ili je minimalan”.

– Odgodom se može pomoći poduzetniku koji je na normalnom tržištu donio lošu poslovnu odluku, a za ovakvo izvanredno stanje, koje nismo skrivili sami, jedino u obzir dolazi otpis – kaže Poštek.

Otpis je nužnost

Branko Polegubić, vlasnik CD shopa Butiga, koji je jedini zaposleni, pita Vladu kako “sada kad nam je zatvoren prostor za prodaju i ostvarivanje prihoda – odakle im pravo tražiti da plaćam doprinose, poreze na dohodak, prireza, komunalne naknade, parafiskalne namete, s odgodom i dugom koji neću moći podmiriti”. – Mogu samo na burzu – tvrdi Polegubić.

Joško Slavica, vlasnik Slavica hotela sa 20 zaposlenih, napominje, pak, kako se “sav teret krize koju je uzrokovala pandemija prelijeva na gospodarstvo koje, realno, neće moći plaćati ni uz kakvu odgodu”. I Ana Uremović Longobardi, vlasnica Mak Pizze & Fooda s četvero zaposlenih, rekla nam je da “odgoda neće pomoći jer samo pogoršava situaciju za tri mjeseca, a tko zna do kada će ovo sve trajati”.

– Pitam se jesu li si postavili pitanje od čega će poslodavci živjeti? Ili mi nismo ljudi za koje se treba brinuti – pita Uremović.

Šesnaest antikriznih točaka Maruške Vizek: Oprost poreza, rezanje plaća u javnim tvrtkama, poziv MMF-u…

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, Maruška Vizek, predložila je u tekstu za Tportal 16 antikriznih mjera, među kojima i nekoliko doista radikalnih, od kojih se prva odnosi na osnivanje kriznog stožera za obranu od korona recesije. Ona navodi kako je Vlada ozbiljno podcijenila magnitudu problema s kojim se suočava, a kao drugu mjeru je navela ukidanje uplate predujma za porez na dobit.

Treća mjera je odgoda plaćanja PDV-a počevši od ožujka pa nadalje, a četvrta oprost poreza na dohodak i prireza za sve obveznike tijekom karantene. Kao petu mjeru predlaže pripremu novog izdanja državnih obveznica na međunarodnom i domaćem tržištu te korištenje hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije za ukidanje ograničenja izvoza na pojedine robe i usluge te dogovaranje mjera financijske pomoći, posebno pogođenim članicama.

Zatim bi, kao sedmu mjeru, trebalo ispitati mogućnost otvaranja kreditne linije kod Europske središnje banke te pojačati program otkupa državnih obveznica od strane HNB-a. U devetoj točki navodi traženje stand-by aranžmana s MMF-om, kao desetu mjeru predlaže smanjenje plaća u javnim i komunalnim poduzećima.

Jednako tako se zalaže i za smanjenje plaća u javnom sektoru, osim zdravstvu i policiji, Maruška Vizek predlaže i korištenje sredstava iz drugog mirovinskog stupa za održavanje gospodarstva na životu, a 14. mjera se odnosi na to da višak likvidnosti koji HNB upumpava u sustav dođe do privatnog sektora. Potom predlaže i program turističkih vaučera, a kao posljednju, 16. mjeru preispitivanje opstojnosti pojedinih državnih ustanova.

Goran Penić,Frenki Laušić
Jutarnji list

 

hkv.ba/ https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara