Mišljenja građana iz Sarajeva, Banjaluke, Zenice i Mostara o Danu nezavisnosti su podijeljena, ali mnogi se slažu da trenutna situacija u državi nikome ne odgovara – osim onima koji su na vlasti.

„Referendum je održan 1. marta 1992. godine, a od dvije trećine građana koji su glasali, 99 posto je bilo za nezavisnost. Zato svim građanima BiH čestitam 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine”, kaže u razgovoru za DW visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko.

Na svaku godišnjicu referenduma u BiH se otvara pitanje zakona koji regulišu državne praznike, pa se može čuti i da 1. mart kao Dan nezavisnosti „ne postoji”, jer „nema državnog zakona o praznicima”. Inzko, međutim, podsjeća da „postoje stari zakoni, koji važe sve do usvajanja novih”.

„Starim zakonima određeni su datumi praznika u BiH. Naravno, ti zakoni se mogu mijenjati, ali dok se to ne učini, stari ostaju na snazi. O tome se očitovao i Ustavni sud BiH“, kaže Valentin Inzko.

Srebrenica 18. Jahrestag Potocari 11.07.2013 Valentin Inzko (Klix.ba)Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH: “Svim građanima BiH čestitam 1. mart, Dan nezavisnosti BiH”

“Nacionalni lideri zajedno dogovaraju krize”

Iako je Ustavni sud donio odluku da je 1. mart neopozivi Dan nezavinosti BiH i državni praznik, građani Sarajeva, Banjaluke i Mostara danas imaju različita gledišta na referendum koji je prethodio ovom prazniku.

Fatima Landžo iz Sarajeva žali upravo zbog te podvojenosti: „Boli me to što neki građani negiraju sopstvenu državu, ali ja sam ponosna na referendum i Dan nezavisnosti BiH”, kaže Fatima upozoravajući da su nacionalni lideri najveća opasnost za BiH i da zajednički dogovaraju krize kako bi zadržali vlast.

Sarajlija Omer Cucak ne žali što je, nakon referenduma, rat proveo u redovima Armije BiH. „Borio sam se za nezavisnu BiH, ali ovo danas mi se nimalo ne sviđa, ova politička previranja. A i puno je nepravde nakon rata”.

Ta nepravda i poslijeratna previranja nisu pokolebala njegov patriotizam: „Opet bi se borio, ako zatreba, i za Sarajevo i za BiH. Meni je Sarajevo sve dalo što imam u životu i bilo bi me sramota da ostavim svoj grad, svoju državu”, kaže Omer.

Bosnien-Herzegowina feiert Tag der Unabhängigkeit gespalten (DW/Dragan Maksimovic)U Banjaluci nema državnih obilježja i praznik se ne slavi, ali naše sagovornike iz ovog grada ne brine mnogo ovaj praznik: „Neka slave svaki dan i Bošnjaci i Srbi i Hrvati, samo je bolje da se radi. Lako je slaviti kad imaš para”, govori Rade Mijatović.

“Događaj koji donosi nevolje”

Sarajlije su danas rasute svuda po BiH i svijetu. „Đe nađe Srbina koji je pobjegao iz Sarajeva, da ti priča o 1. martu? Ne’am ti ja, jarane, pojma, osim sjećanja“, kaže Dubravko Jeremić, sada nastanjen u Beogradu. „A sjećanja mi nisu dobra o referendumima koji su služili kao pokriće za uvod u rat. Spadam u onu malobrojnu grupu ljudi koji nisu izašli ni na referendum za nezavisnost BiH, ni na onaj za ostanak u šatro Jugoslaviji. I danas mislim da svi oni koji jesu, snose odgovornost za rat. I meni su najjači neki moji jarani Srbi, koji su izašli na Karadžićev referendum, a onda ostali da se bore kod Alije. Adio pameti“, kaže Jeremić, koji sebe smatra Bosancem „većim od mnogih Bošnjaka“. „To je dio mog identiteta i svijesti čak i kad pokušavam ekavski da pričam“, kaže Dubravko.

Nebojša Kolak je novinar. Pamti referendum, ali i rat koji ga je „dislocirao” iz Sarajeva u Trebinje.

„Nisam izašao na taj referendum, niti na onaj poslije i iako ja nisam uticao na te događaje, oni jesu na mene… Dođem ponekad u Sarajevo na godišnjicu mature, skupe se poznata lica, ali to više nije onaj grad koji pamtim. Više volim da me 1. mart asocira na Dan civilne zaštite i ljude koji pomažu drugima, nego na događaj koji donosi nevolje, i to evo već 28 godina… ‘Kad je babo Atif otišao od kuće'”, kaže Kolak za DW, citirajući stihove pjesme Zabranjenog pušenja.

Bosnien-Herzegowina feiert Tag der Unabhängigkeit gespalten (DW/Vera Soldo)Ilija Šagolj iz Mostara: “Vlast se koristi maksimalno, ali bez odgovornosti, pa su rezultati uništena ekonomija i iseljavanje”

„Lako je slaviti kad imaš para”

Banjalučki penzioner Sveto Vrhovac ne vidi svrhu obilježavanja Dana nezavisnosti BiH.

„Ne podržavam obilježavanje tog referenduma, jer oni iz Federacije BiH ne podržavaju Republiku Srpsku i uvijek se bune za 9. januar. Međutim, neka ljudi slave šta hoće, samo da bude mira i da ne bude opet neke gužve. Neka svako radi svoj posao kako misli da je najbolje”, kaže Sveto.

Banjalučanin Rade Mijatović kaže da mu je svejedno šta ko slavi. „Neka slave svaki dan i Bošnjaci i Srbi i Hrvati, samo je bolje da se radi. Lako je slaviti kad imaš para, ali ako ne radiš, onda niti ima para niti se slavi”, kaže Rade.

Mostarac Veselin Gatalo, književnik i kulumnista, misli da je referendum za nezavisnost BiH „nešto najgore što se moglo dogoditi i BiH i regiji”. Pripisuje mu i odgovornost za žrtve proteklog rata.

„Ako je ovo nezavisnost, najbolje bi bilo da se ponudimo da budemo nečija kolonija, jer ovako smo svačija kolonija”, kaže između ostalog Gatalo.

Bosnien-Herzegowina feiert Tag der Unabhängigkeit gespalten (DW/Vera Soldo)Atmosfera iz Mostara: Praznik proslavljaju učenici Gimnazije

Iz „tamnice naroda“ u nezavisnu BiH

Za Mostarca Iliju Šagolja, politiologa i penzionera, referendum za nezavisnost BiH bio je opravdan, jer je značio razdruživanje od Jugoslavije za koju su hrvatski političari govorili da je „tamnica Hrvata”.

„Zato me uvijek čudi zašto ovaj dan prolazi neopaženo u većinski hrvatskim mjestima. Neslaganje Dragana Čovića i Željka Komšića ne smije biti razlog da se ovaj datum ne obilježava. Da se, kao Hrvati, odreknemo referenduma? Što onda? Izborili smo neovisnost, što je bila alternativa? Da ostanemo u Jugoslaviji”, pita Šagolj.

„Nažalost, BiH nije onakva kakvu sam je zamišljao kada sam glasao na referendumu. Ovakav njezin unikatni ustroj plod je dogovora hrvatskih, bošnjačkih i srpskih političara i velike uloge međunarodne zajednice, ali bh. lideri mogu unaprjeđivati Daytonski sporazum kako se dogovore. Nažalost, plod njihovih ‘dogovora’ su stalne krize i opstrukcije. Vlast se koristi maksimalno, ali bez odgovornosti, pa su rezultati uništena ekonomija i iseljavanje”, kaže Šagolj.

S njim se djelimično slaže i sugrađanin Edin Batlak, mostarski biznismen i bivši logoraš: “BiH nije funkcionalna, a mogla bi biti da postoji politička volja”, navodi on. Batlak objašnjava i da BiH nije ona država za koju je on glasao na referendumu, ali je ipak i danas ponosan na činjenicu da je to neovisna država.

Veselin Gatalo (DW/M. Sutalo)Mostarac Veselin Gatalo, književnik i kulumnista, misli da je referendum za nezavisnost BiH „nešto najgore što se moglo dogoditi i BiH i regiji”. Pripisuje mu i odgovornost za žrtve proteklog rata.

Odlazi „garancija nezavisne BiH”

Sretko Radišić je Zeničanin i jedan od osnivača „Srpskog građanskog vijeća – Pokreta za ravnopravnost”. On vjeruje da bi BiH opstala sa referendumom ili bez njega, i da su oba puta bila neizvjesna.

„Danak nezavisnosti plaćen je životima mnogih, ali moramo ići naprijed i ostaviti negativno iza nas. Umjesto narodnih, trebamo državnog lidera”, ističe Radišić. To, i korektniji odnos susjeda prema BiH bi, kako kaže, doprinijelo i popuštanju međunacionalnih tenzija. „A to je važno zbog ostanka mladih i sposobnih kadrova u BiH. Oni su naš najvažniji resurs, najveća garancija nezavisne BiH”, kaže Radišić.

No, ponašanja političara suprotna su njegovim očekivanjima. Politička kriza u BiH oko Ustavnog suda je na vrhuncu, pa se i obilježavanje 1. marta se zloupotrebljava u političke svrhe. I dok su mnogi gradovi u Federaciji BiH danas ukrašeni državnim zastavama, u RS-u to nije slučaj. Da nije nedjelja, bio bi „običan radni dan”.

100 Jahre Erster Weltkrieg (DW/S. Huseinovic)Historičar Husnija Kamberović: “Srbija je na ruševinama Jugoslavije pokušavala stvoriti veliku nacionalnu državu. U takvoj situaciji BiH nije imala puno izbora, pa je na preporuku Badinterove komisije organiziran referendum za nezavisnost.”

Knjigu piše…

Milorad Dodik, koji pokušava dokazati da je BiH „nemoguća država”, piše pisma ambasadorima zapadnih zemalja objašnjavajući im da Dan nezavisnosti BiH „ne postoji”, a pisma šalje upravo ambasadorima onih država koje su na osnovu rezultata referenduma među prvima priznale BiH kao nezavisnu državu. Učinile su to, pored ostalih, Sjedinjene Države i zemlje Evropske zajednice, nedugo nakon referenduma za nezavisnost.

To su neosporne historijske činjenice, potvrđuje za Deutsche Welle bh. historičar Husnija Kamberović.

„Politička elita koja je na vlast došla na izborima 1990. dugo je lutala oko toga da li želi nezavisnu državu izvan Jugoslavije ili sačuvati republiku u reformiranoj Jugoslaviji. Slovenija, Hrvatska i Srbija bile su nespremne na reformu jugoslavenske federacije, pri čemu su Hrvatska i Slovenija krenule putem nezavisnosti. Srbija je na ruševinama Jugoslavije pokušavala stvoriti veliku nacionalnu državu. U takvoj situaciji BiH nije imala puno izbora, pa je na preporuku Badinterove komisije organiziran referendum za nezavisnost. Odgovor na taj demokratski čin bio je brutalan. Pokrenut je rat radi uništenja BiH”, kaže Kamberović.

 

dw.com/ https://www.dw.com/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.