I dok srpski političari aktivno i otvoreno rade na osamostaljenju Republike Srpske, odnosno na totalnom slabljenju države BiH, bošnjačka politika pokušava srušiti načelo konstitutivnosti naroda i tako, računaju, iz bh. političke arene izbaciti barem Hrvate. Za to vrijeme, hrvatska politika se hvata za bilo kakvu slamku spasa, koju je i ovoga puta ponudio Milorad Dodik. No, krenimo redom.

Piše: Jurica Gudelj, Dnevnik.ba

Najnovija u nizu kriza funkcioniranja institucija države BiH potaknuta je odlukom Ustavnoga suda BiH koja je precizirala da je poljoprivredno zemljište na teritoriju Republike Srpske vlasništvo države BiH a ne entiteta RS. Odluku su izglasala dva bošnjačka i tri strana suca preglasavši po dvojicu hrvatskih i srpskih sudaca. Bio je to sasvim dovoljan povod da apsolutno sve političke stranke iz RS-a odluče bojkotirati rad institucija BiH. Preciznije rečeno, Srbi u institucijama BiH će biti protiv svake odluke dok se ne riješi pitanje stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH. Srbi su (opravdano?) mišljenja da strani suci zajedno s bošnjačkima redovito donose odluke koje su na štetu Srba i RS-a. Srpske stavove Dodik je jasno artikulirao i objasnio njihovo ishodište: RS mora biti vlasnik svoga teritorija, sve drugo je „napad na RS“.

Dodik se u međuvremenu susreo s predsjednikom HNS-a BiH i HDZ-a BiH Draganom Čovićem kojemu je objasnio zbog čega Srbi do daljnjega neće sudjelovati u odlučivanju u institucijama države. Čović nije u mogućnosti mijenjati stav Srba i jedino što je mogao jest pokušati iz cijele situacije izvući neku korist za Hrvate. Tako je nakon sastanka Dodik-Čović poručeno kako su, pored izmjena zakona o Ustavnom sudu BiH, nužne i izmjene Izbornoga zakona BiH na način da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike, kako bi se počelo odlučivati o bilo čemu drugomu.

Za to vrijeme pak s bošnjačke strane dolaze poruke kako nema uvažavanja niti jednog niti drugog zahtjeva. Nema čak ni iskrenog razgovora o njima. Tako Bakir Izetbegović otvoreno kaže da je on spreman za novu krizu, koliko trajala da trajala, ali srpskim ili hrvatskim zahtjevima udovoljavanja neće biti. Također, kriza oko stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH potaknula je novi val napada na načelo konstitutivnosti.

Tako smo u posljednjih tjedan dana imali čitav niz izjava i tekstova u kojima se ponovno osporava načelo konstitutivnosti u BiH, koje je, ne zaboravimo, upravo Ustavni sud BiH po apelaciji Alije Izetbegovića označio kao natkorvljujuće načelo Ustavu BiH. Dakle, sva druga načela Ustava BiH izvučena su upravo iz načela konstitutivnosti.

Sama konstitutivnost, pojednostavljeno rečeno, znači da Bosnu i Hercegovinu tvore tri suverena naroda koja svojom vlastitom voljom biraju formirati državu Bosnu i Hercegovinu. Također, konstitutivni narodi moraju moći nesmetano i zajamčeno izabrati svoje političke predstavnike u tijela vlasti koja su predviđena za nacionalno predstavljanje. To su Predsjedništvo BiH i domovi naroda.

No, to načelo sve je manje i manje prihvatljivo bošnjačkoj politici koja otvoreno teži dominaciji u BiH, odnosno u Federaciji BiH jer u Republici Srpskoj ih nema kao ni Hrvata. Stoga bošnjačka politika užurbao već nekoliko godina radi na pretvaranju Federacije najprije u unitarni entitet u kojem će dominirati „demografska većina“, koji bi kasnije vjerojatno trebao postati nacionalnom državom Bošnjaka.

Takva politika koju Sarajevo vodi je razumljiva, ali je problem što ona nije otvorena, nego se stalno krije iza nekakvih fraza o tzv. građanskoj BiH (kao da Hrvati, Srbi i Bošnjaci svakako već nisu građani BiH).

Naime, bošnjačka politika ima svako pravo otvoreno tražiti svoj komad današnje BiH na kojem bi se pravila nacionalna država Bošnjaka (oko 23 posto teritorija države) i u tom slučaju je legitimno tražiti ukidanje načela konstitutivnosti za koje se sam Alija Izetbegović izborio da vrijedi za sva tri naroda na cijelom teritoriju BiH, bez obzira koliko je koga na određenom prostoru.

Ali nije legitimno pod krinkom borbe za tzv. građansku BiH osporavati Hrvatima pravo izbora vlastitih političkih predstavnika i pri tom ih sotonizirati, a sve kako bi se naposljetku dobio što veći komad (nacionalno čistog) teritorija.

Već duže vremena se čini kako su srpske i bošnjačke političke elite utvrdile granice buduće podjele BiH. Ta granica je danas poznata pod nazivom „međuentitetska linija“. Jedini problem koji preostaje su Hrvati u Federaciji čiju poziciju i štiti upravo načelo konstitutivnosti koje je Ustavni sud i naknadno potvrdio kao Ustavu BiH natkrovljujuće načelo i to kroz presudu Ljubić. Stoga je aktualna borba protiv konstitutivnosti pod krinkom zalaganja za građansku BiH najkraći put do nestanka BiH kakvu poznajemo – državetriju u svemu jednakopravnih konstitutivnih naroda i svih ostalih njenih građana.

 

https://hms.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.