Mostar: Blaž Krtalić mučki i s leđa ubijen dok je branio i svojim tijelom štitio napadnuti hrvatski narod

0

U Mostaru je 12. srpnja 1936. godine održan veliki skup HSS. Sa oko 25.000 sudionika, 800 konjanika i s preko 500 zastava ovo je bio jedan od najorganiziranijih i najmasovnijih skupova koji su se održali u gradu na Neretvi. Okupljanje ovako velikog broja Hrvata iz svih krajeva i nazočnost hrvatske inteligencije koja je u govorima isticala važnost jačanja hrvatske svijesti i zajedništva nisu svi građani Mostara gledali blagonaklono. Stoga je pri razilasku sudionika skupa na Velikoj Tepi u Mostaru napadnuta skupina hrvatskih mladića od kojih je jedan bajunetom uboden s leđa.

Radilo se o Blažu Krtaliću iz Gnojnica koji je od zadobivenih ozlijeda preminuo. Blaž se rodio 2. veljače 1895. godine u obitelji Petra Krtalića i Ive rođene Perić-Kudrić. Vodio je ogranak HSS-a na lijevoj obali Neretve. Za njegovo ubojstvo odmah je osumnjičen policijski stražar Milan Šipovac. Međutim, na prvom procesu Šipovac je oslobođen zbog nedostatka dokaza.

Kasnije je Vrhovni sud u Sarajevu poništio spomenutu oslobađajuću presudu Okružnog suda u Mostaru. Nakon poništene presude čitav predmet vraćen je Okružnom sudu u Mostaru na ponovni pretres dok je Šipovac odmah uhićen i sproveden u zatvor do okončanja postupka. S Milanom Šipovcem okrivljeno je još nekoliko lica za sudjelovanje u tučnjavi koja se odigrala tog 12. srpnja 1936. godine, a među tim licima nalazila su se i dva brata pokojnog Krtalića te nekoliko Nevesinjaca.

Obnovljeni postupak održan je uz veliko zanimanje javnosti u Mostaru 27. rujna 1937. godine. Raspravu je otvorio državni tužitelj Milan Dokić koji je u cijelosti ostao kod optužnice ističući kako je u ponovljenom pretresu stvar više nego jasna u pogledu krivice optuženog Šipovca. Osvrnuo se na iskaze pojedinih svjedoka koji su potkrijepili navode optužnice te se pozvao na dokazni materijal koji govori o krivici Milana Šipovca. Potom je govorio odvjetnik dr. Ivo Kolbe koji je zastupao oštećenu stranu tj. obitelj Krtalić.

Osim najstrože kazne za osumnjičenog potraživao je 5.000 dinara za pogrebne troškove, kao i 500 dinara za mjesečno uzdržavanje udovice poginulog Krtalića. Dr. Kolbe je na suđenju istaknuo kako Šipovac nije pravi počinitelj već je on samo plod neraspoloženja i mržnje koja je postojala. Rekao je kako je Šipovac bio oružje one bezdušne i besavjesne skupine ljudi koji su mislili da će im biti bolje ukoliko pogine jedan Hrvat te se složio s državnim tužiteljem kako se radilo o politički motiviranom ubojstvu.

Na koncu je govorio branitelj osumnjičenog odvjetnik dr. Veselin Semiz koji je nastojao oboriti iskaz svjedoka Ćavara te podvlači iskaz svjedoka Karabega koji je rekao da je vidio kako je Blaža Krtalića, koji se u tom momentu nalazio u bijeloj kapi sa zelenom strehom ubio tj. udario nožem u leđa neki Nevesinjac. Iskaz odvjetnika Semiza trajao je više od dva sata i na koncu je zatražio oslobođaju presudu za osumnjičenog Šipovca.

Sutradan, 28. rujna u 12 sati pročitana je presuda kojom je Milan Šipovac proglašen krivim za ubojstvo Blaža Krtalića te je poslan u zatvor u trajanju od pet godina. Za spomenuto ubojstvo prihvaćeno je mišljenje kako je imalo političku pozadinu. Osuđeni Šipovac nije prihvaćao krivicu te je iskazao nezadovoljstvo dosuđenom kaznom, a najavio je i da će pokrenuti reviziju protiv svoje osude i izrečene kazne.

Na koncu je 1938. godine Apelacijski sud u Sarajevu ponovno poništio presudu Milanu Šipovcu te je odlučeno da će se ponovljeno suđenje upriličiti u Sarajevu premda je postojala mogućnost da sudski senat za tu prigodu iz Sarajeva pristigne u Mostar. Šta se dalje dešavalo sa sudskim procesom nije više ni bilo bitno jer je uskoro došao Drugi svjetski rat te je i sam proces od strane javnosti pao u zaborav.

Ono što je bitno jeste da Blaža Krtalića njegovi sunarodnjaci nisu zaboravili te mu je 1937. godine svečano, pred velikim brojem okupljenih otkriven spomenik na groblju Gorica u Gnojnicama. Na podignutom spomeniku napisano je: „Ovaj spomenik podiže svojim doprinosima hrvatski seljački narod Hercegovine Blažu Krtaliću koji je poginuo 12. srpnja 1936. godine na dan velebne manifestacije hrvatske seljačke misli.

Mučki i s leđa bi ubijen dok je branio i svojim tijelom štitio od bezumnika napadnuti hrvatski seljački narod. Uspomena na ovog pravednog čovjeka neka ostane vječna u srcima hrvatskog selječkog naroda Hercegovine. Neka je slava i trajan spomen hrvatskom borcu Blažu Krataliću! Hrvati Hercegovine“


Dolaskom nove vlasti 1945. godine odmah je pokrenuto razračunavanje sa ostatkom obitelji Krtalić. Brat pokojnog Blaža koji je i sam bio ozlijeđen tijekom napada 1936. godine Marko Krtalić odveden je u zatvor tj. u Ćelovinu gdje je kratko boravio nakon čega mu se do dana današnjeg gubi svaki trag.

Čak i njegov dobar kolega nevesinjski trgovac prezimena Dugalić nakon odlaska u spomenuti zatvor kako bi pokušao posjetiti i izbaviti zatočenog Marka također nestaje. Drugi brat Ivan Krtalić također je bio teže ozlijeđen u incidentu iz 1936. tako da je završio u bolnici. U bolnicu su tada došli napadači da ga dokrajče, ali ga je od stradanja spasio liječnik Ćirilović.

Da Ivan nije poginuo u automobilskoj nesreći 1941. godine u Dračevicama vjerojatno bi 1945. doživio sudbinu braće Blaža i Marka. Udovici nastradalog Blaža, Cviti rođenoj Glavina vlasti nisu oduzele život, ali su joj zato odmah ukinule onih 500 dinara mjesečno koje su joj po presudi pripadale.

 

hercegovina.in/ https://hercegovina.in/Hrvatsko nebo

 

 

Facebook komentari

komentara