ZORICA VUKOVIĆ: PROJEKT PISA I ‘NOVINARI’

0

 

Čini se kako su jugo-komunistički mediji jedva dočekali da mogu pljuvati po hrvatskim petnaestogodišnjacima, ‘lošim’ profesorima i ‘lošim’ nastavnim programima (kurikulima) jer su eto opet ‘podbacili’ na PISA ispitivanjima. Ali se nisu osvrtali na tendenciozno osmišljena pitanja OECD-a (Organisation for Economic Cooperation and Development), organizacije koja provodi ovo istraživanje. Zašto provodi? Kao hoće vidjeti koliko su poslušni tinejdžeri diljem svijeta. I gdje su najposlušniji i hoće odgovarati na njihova glupa pitanja…

PISA (Programme for International Student Assessment, odnosno Programa za međunarodnu procjenu znanja i vještina učenika)  se provodi u trogodišnjim ciklusima. Zadnji put to je bilo  2018. godine kada je ispitivanjem obuhvaćeno oko 600 000 (ili 1,87 %) petnaestogodišnjaka iz 79 zemlje svijeta koji predstavljaju oko 32 milijuna petnaestogodišnjaka.  

Hrvatska je u ovom programu bila 2006., 2009., 2012., 2015. i 2018. godine. ‘Uzorkovano’ (koja ružna riječ za djecu koju je upotrijebio NCVVO) 7 380 učenika,od kojih je njih 6 609 (od njih približno 37 500 ili 17,6 %),  iz 179 srednjih (63 % opća gimnazija, 14 % strukovna srednja škola) i 4 (od 1167) osnovne škole pristupilo istraživanju provedenom od 5. ožujka do 27. travnja 2018. Glavno ispitno područje u ciklusu PISA 2018 bila je čitalačka pismenost, dok su se znanja i kompetencije učenika iz matematike i prirodoslovlja ispitivala manjim brojem zadataka. U ovome ciklusu ispitivane su i globalne kompetencije učenika. ‘Stručnjaci’ kažu da se tako procjenjuju znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika potrebnih za život u odrasloj dobi te njihove spremnosti za cijelo-životno učenje. (Nije li i Šuvar o tome drobio?)

Testiranje je provedeno na računalima u svim ispitnim domenama. Osim kognitivnog testa, učenici, njihovi roditelji i ravnatelji njihovih škola ispunili su upitnik kojim su prikupljeni podaci o mogućim pozadinskim utjecajima na postignuća učenika.  

Ispitivanjem se željelo saznati, prema NCVVO:

Koliko su mladi ljudi  pripremljeni za suočavanje  s izazovima budućnosti?  

Jesu li sposobni analizirati, logički zaključivati i  djelotvorno priopćavati svoje ideje?

Jesu li sposobni  kontinuirano učiti tijekom  cijeloga života?  

Jesu li neki načini poučavanja i organizacije rada škole djelotvorniji od drugih?  

Koje obrazovne strukture  i zanimanja povećavaju mogućnosti učenika iz  slabije obrazovanih i materijalno osiguranih sredina?  

Koliko kvaliteta školskih  resursa utječe na postignute rezultate  učenika?

Hoćemo li dobiti odgovore na ta pitanja i kada?

Pitanja koja se ponavljaju u ovim ispitivanjima su ona o evoluciji. Darwinovoj. Primjer u pitanjima PISA 2015:

Godine 2018. primjer je bio otočje Galapagos (sasvim slučajno?)  za ocijenjivanje kognitivnih sposobnosti. Nakon općeg teksta… „Na 1000 kilometara zapadno od obala Južne Amerike nalaze se otočje Galapagos – jedno od najfascinantnijih mjesta na svijetu. Trenutno postoji 95 autohtonih vrsta životinja koje postoje isključivo na raznim otocima arhipelaga. Mnogi ljudi putuju na otoke Galapagos kako bi promatrali ove posebne životinje u njihovom prirodnom staništu. Otoci se često nazivaju ‘živom laboratorijom’ jer nude znanstvenicima veliki istraživački potencijal. Budući da se nalazi u blizini ekvatora, otoci dobivaju dovoljno sunčevog sjaja, dok snažne oceanske struje daju svjež povjetarac. U ovom okruženju uspijevaju mnoge biljke i životinje. Turisti i znanstvenici fascinirani su životinjama koje na ljude izgledaju jednako znatiželjno kao i mi o njima. Galapagoske životinje evoluirale su stoljećima bez ljudskog uplitanja, pa prema tome, kad im ljudi prilaze, ne pokazuju strah kao većina životinja širom svijeta. Često lutaju posjetiteljima! Ovakvo ponašanje stvara nevjerojatne foto mogućnosti, ali je učinilo životinje vrlo ranjivim. 

Tijekom godina, ekosustav Galapagosa  bio je ugrožen zbog ljudske aktivnosti što je imalo  negativne posljedice na populacije životinja. Srećom, radom predanih istraživača, ekosustav se polako oporavlja.“

Postoje web stranice  koje opisuju životinje na otočju, zatim stranica o konverzaciji otočja i volonterima (desno). Nakon proučavanja ovih tekstova, ispitanici odgovaraju na 7 seta pitanja (lijevo). 

Npr.:

1/7 Pogledajte različite web stranice. Kliknite na izbor kako biste odgovorili na pitanje: Što jedu Marine Iguanas?

a) Raznolikost biljaka., b) Jaja kornjače., c) Alge., d) Mala riba.

2/7 Pogledajte različite web stranice na web stranici. Upišite svoj odgovor na pitanje: Na kojem su otoku znanstvenici uspjeli obnoviti uzgojnu populaciju divovskih kornjača?

3/7 Pogledajte različite web stranice. Što je bio glavni cilj da su konzervatori pokrenuli program uzgoja kornjača?

a) Da spasimo kornjače od izumiranja.
b) Da biste pratili kako kornjače sazrijevaju.
c) Da bi zaštitili jaja kornjače od grabežljivaca.
d) Kako biste pratili kornjače kroz duži vremenski period. 

Itd. … Koliko je to bitno za budućnost većine ove djece? Što će se dogoditi u narednim godinama dok oni ne postanu radno sposobni, ne znamo. Čemu ih onda opterećivati globalističkim fix-idejama? Nije li famozno cijeloživotno obrazovanje snaći se u novim situacijama…?

Kako izgledaju primjeri testova iz čitalačke pismenosti može se pogledati na web stranici NCVVO koja donosi primjere PISA-inih istraživanja od 2000.-2009. godine:

Najbolji  prosječni rezultat za 2018. postigla je Kina (pokrajine Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang), a prati je Singapur i Makao-Kina, što se nije puno promijenilo od testiranja iz 2015. godine. Znači da su svi ispod Kine imali ispodprosječne rezultate, pa i Izrael koji obrazovanje njeguje i cijeni već tisućama godina.

Rezultati hrvatskih učenika ne  razlikuju se puno od onoga iz 2015. Djevojčice su postigle bolji rezultat od dječaka u čitalačkoj pismenosti (razlika iznosi 33 boda) što je u skladu s njihovim uzrastom. Učenici gimnazijskih programa, bolje rečeno koji su upisali gimnazijske programe, u prosjeku su ostvarili bolje rezultate od učenika ostalih obrazovnih programa što ukazuje da su iz osnovne škole u gimnazije upisani i bolji učenici.

Prema spolu, dječaci su u Hrvatskoj postigli bolji rezultat od djevojčica u matematičkoj pismenosti (razlika iznosi 9 bodova). Naravno, upisani gimnazijalci ostvarili su bolje rezultate od učenika ostalih obrazovnih programa.  Opet očekivano!

Neočekivano: izbjegli istanbulku, pa spominju dječake i djevojčice.

Prirodoslovna pismenost  smanjena je u odnosu na prijašnje ispitivanje. S obzirom na spol nisu uočene bitne razlike jer će se dečki, po mojoj procjeni, više zanimati za fiziku i kemiju, a djevojke za biologiju i kemiju.

Umjesto podrobne analize koju bi trebali provesti stručni timovi Divjakičinog resora, došlo je do sveopćeg pljuvanja nekompetentnih novinara iz jugo-komunističkih tiskovina i portala, pa se oglasiše i oni koji doista ne bi trebali.

Što se zna o testiranim učenicima? Ništa. Kako su bili ocijenjeni u osnovnoj školi iz predmeta iz kojih su testirani? Ne znamo, jer testiranje je anonimno za javnost. Znaju li ‘stručnjaci’?  Na taj propust upozorio je svojevremeno doc. dr. sc. Matko Glunčić, fizičar s PMF-a, i sasuli su na njega ‘drvlje i kamenje’. Zašto naši vrli PISA-ovci skrivaju taj podatak, koji je, po mom mišljenju, vrlo bitan? Jer nije svejedno ispituješ li odlikaše ili dvojkaše ili prosječne učenike. Bitno je napomenuti da su oni ‘slučajno’ odabrani. I onda se po tako ‘slučajno odabranima’ lupeta kao da su u testiranju sudjelovali svi učenici.  Zašto onda ispituju i njihove roditelje i ravnatelje? Znanje koje su trebali pokazati, odraz je rada u osnovnim školama, ali i zainteresiranosti učenika da se usredotoči na rješavanje problema. 

Divjak ‘pere ruke’, smješkajući se. No je li baš sasvim bezgrješna? Jer ona je preuzela MZO 9. lipnja 2017.. Što nije naredila svim mogućim (i nemogućima) ravnateljima NCVVO i agencija, višim prosvjetnim savjetnicima da pripremu za ispitivanje dobro organiziraju… Umjesto toga ona je sve sposobne, pa i Matka Glunčića, rastjerala i kao prava liberalka dovela ‘lumene’ koji joj neće protusloviti. Gdje su joj ti silni kompjuteri koje je, navodno, nabavila školama, a djeca su prije testiranja morala biti obučavana oko dva sata kako će rješavati zadatke. A onda je ispit trajao od 3-4 sata. Jesu li uopće nekada rješavali slične zadatke? I odgovaraju li pitanja psihofizičkim i intelektualnim postignućima učenika i tko ih sastavlja?… I tko može biti sabran i koncentriran tijekom 5-6 sati priprema i ispitivanja? Petnaestogodišnjak?

Franjo Popović (FB): „Je, zato kad naše prosječno dijete ode u školu u SAD, tamo postiže nadprosječne rezultate. Nevjerojatno kako sve može postati politička igra …”

Epilog:  

Ne vjerujući Divjakici i njenoj družini, nakon pljuvanja po rezultatima PISA-e, 8. 12. 2019. oko 13 h ispred zgrade Ministarstva obrazovanja okupili su se zagrebački gimnazijalci, uglavnom učenici drugih razreda, kako bi ministrici poslali poruku da nisu pokusni kunići.

Ne želeći čekati zadnji trenutak, učenici su tražili da im se odgovori kako će izgledati njihova matura, što trebaju učiti, kako će izgledati upisi na fakultetu za tu generaciju, kako će nadoknaditi gradivo u trenutku kad se poklope dva različita programa – stari i novi…? 

Tko će tada voditi ministarstvo, ne zna se. Hoće li netko snositi odgovornost za silne promašaje? Predmnijevam, po dosadašnjem iskustvu, da neće.

Zorica Vuković/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara