SIGURNOSNI IZAZOV: Ima li BiH mehanizme za prihvat i kontrolu džihadista – povratnika?
Vrijeme:2 min, 11 sec
Do daljnjeg je odgođena deportacija najmanje 24 osobe koje su trebale iz Sirije stići u Bosnu i Hercegovinu. Nije poznat razlog, kao ni točan broj muškaraca, žena i djece, koje BiH treba prihvatiti kao svoje državljane, uz pretpostavku da to uopće i jesu.
Predsjedništvo na jednoj, Ministarstvo sigurnosti na drugoj, a entitetske sigurnosne institucije na trećoj strani – problem, sada već odgođenog prihvata osoba za koje se pretpostavlja da su državljani Bosne i Hercegovine, još jednom je pokazao da ne postoji jasna koordinacija, ali ni jedinstvena strategija suočavanja s problemom za koji se dugo zna. Tek nakon sastanka Udarne skupine za borbu protiv terorizma, koja je zasjedala prije tri dana, nadležne institucije dobile su dio neophodnih informacija, piše BHRT.
Kada budu deportirani, muškarci za kojima je raspisana tjeralica, odmah će biti predani u nadležnost Tužiteljstva, jer im je već određen pritvor. Žene i djeca će vjerojatno privremeno biti smješteni u Imigracijski centar Delijaš. Još nije poznato hoće li se utvrđivati eventualna kaznena odgovornost žena, u skladu s europskom praksom, na osnovi koje im može biti suđeno čak i ako su obavljale bilo kakve logističke poslove. U radu sa djecom sudjelovat će centri za socijalni rad. U nekim zemljama su žene vraćene u obitelji iz kojih su otišle u Siriju, ali su u nekoj vrsti kućnog pritvora. Za djecu, pogotovo onu bez roditeljskog staranja, postoji više opcija.
“Primjer Turske. Oni su recimo odlučili da tu djecu prihvate članovi njihovih obitelji koji žive u Turskoj. Recimo, neke druge države su odabrale model da se za djecu do sedam godina pobrinu država i njihov socijalni sustav. Neke druge države su pojedinačno rješavale slučajeve”, kazao je Safet Mušić, stručnjak za sigurnost.
Otkako se saznalo da najmanje 15 žena i djece uskoro dolazi u BiH, angažirani su stručnjaci koji će razraditi modele postupanja. Upućeni kažu da čitav proces, uzevši u obzir kasnu reakciju, neće proći bez problema, od kojih je proces deradikalizacije možda i najveći izazov.
“Sugerirao bih svim ovim agencijama koje se bave tim pitanjem, a mislim da će biti u velikim izazovima, da obrate pažnju na to kako i na koji način će iskontrlirati osobe koje su označene kao sklone izvršenju terorističkih djelai”, ističe Zlatko Miletić, nekadašnji direktor FUP-a.
U Bosni i Hercegovini izrečeno je kazni u trajanju od 150 godina za sudjelovanje u kaznenim djelima povezanim sa terorizmom. Za aktivnosti na stranim ratištima, najveću kaznu – 7 godina zatvora, dobio je Husein Bilal Bosnić. Njegov štićenik, Ibro Ćufurović, koji se, poslije kraha tzv. ISIL-a jedini vratio u BiH, nedavno je priznao Sudu BiH da je ratovao u Siriji.
Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo
