O ministričinoj „političkoj neangažiranosti“ i lažnoj reformi obrazovanja koja se sad provodi kao ministričina „Škola za život“

Vrijeme:7 min, 21 sec

Lažna reforma obrazovanja

Možemo li prihvatiti ministričinu izjavu „da je ne zanima politika“ odaslanu putem medija tijekom ulaska u Vladu, iako je ministarsko mjesto politička funkcija? Mogli smo joj i povjerovati sve dok nije počela djelovati suprotno interesima Vlade dajući podršku sindikatima i promjeni koeficijenata prosvjetnim djelatnicima. Postavši solo Divjakigračica s ciljem da osnaži HNS-ovu političku poziciju i tako se oduži svojim menadžerima gospodi Vrdoljaku i Štromaru, nije ni slutila ni procijenila do kakvih posljedica može dovesti njezin politički angažman. A dogodilo se da je situacija izmakla kontroli s još uvijek nesagledivim posljedicama za obrazovni sustav, a već sada znamo da su najveći gubitnici učenici. Svojim PR manevrom: tobožnjom brigom za materijalni status učitelja i profesora, pokušaj je stvaranja pozitivne percepcije prema strančici HNS, s oko 1.5% potpore biračkog tijela, pred nadolazeće parlamentarne izbore. Zato je i požurila u sve škole od ove školske godine 2019./2020., unatoč brojnim upozorenjima i ne slaganjima pedagoških stručnjaka, uvesti maglu nazvanu „Škola za život“, koja će se prema mojoj skromnoj procjeni raspasti čim puhne malo jača bura. Najveći gubitnici već sad su učenici, izmanipulirani profesori i hrvatski porezni obveznici.

U cijeloj toj priči najžalosnije je gledati i slušati gospodu Vrdoljaka i Štromara. Kad god novinari turnu mikrofon ispred te gospode oni odmah počnu o ministričinoj reformi obrazovanja koja će, kako kažu, preporoditi hrvatsko školstvo. Degutantno je slušati to njihovo višegodišnje maltretiranje hrvatske javnosti s temom o kojoj pojma nemaju. I ministrica i spomenuta gospoda djeluju po, za naivce, poznatom scenariju: evo, HNS je uveo reformu obrazovanja što do sada nikome nije uspjelo otkako je neovisne Republike Hrvatske, a uz to lavovski se borimo za povećanje koeficijenata, materijalnog statusa i dostojanstva učitelja i profesora. Molim Boga da hrvatski obrazovni sustav što prije izbavi iz bleferskih ruku.

Izjava ministrice Divjak: „Ne želim sudjelovati u igri moći između Vlade i sindikata.“ I najvećim slijepcima postalo je Škola za životjasno da je profesore ostavila na cjedilu i da je učenicima napravila „medvjeđu uslugu“. Ono što nije vidljivo hrvatskoj javnosti, još je gore i pogubnije za odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske. Ministrici su puna usta informatike i često ponavlja „kako ima ozbiljnog posla da osigura da djeca dobiju najbolje što se može“. Međutim, radi se o tlapnjama i velikoj obmani javnosti, na štetu učenika. Kakvu budućnost ministrica Divjak nudi našoj djeci, i ove školske godine 2019./2020., neka javnost procjeni samo temeljem trenutnog stanja važećih nastavnih programa informatike u ekonomskim školama:

(1) Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) bila je predlagatelj i podmetnula je ministrici prof. dr. sc. Blaženki Divjak stari nastavni program informatike za ekonomiste iz 2011. g., kojeg je Ministrica 14. kolovoza 2017. potpisom odobrila kao novi kurikul, ne zatraživši nezavisno stručno mišljenje i provjeru što potpisuje. Očito je da nije bilo stručne analize trenutnog važećeg nastavnog programa informatike, ni analize potreba tržišta rada tj. potreba gospodarstva, također ni analize trenutnog stanja i razvoja novih tehnologija te prilagođavanja kurikula istim. Dakle, iz navedenog je jasno da nema ni govora o osuvremenjivanju, reformiranju i poboljšanju u nastavi informatike. Sjetimo se kako nas je Ministrica danima „bombardirala“ algoritamskim načinom razmišljanja i rješavanja problema istim. U ovom novom – odnosno preciznije: starom copy-paste kurikulu informatike za ekonomiste, nema ni a od algoritama. Također isti nije kreiran prema Jokićevoj aktualnoj metodologiji po ishodima (ishod, razrada ishoda, razine usvojenosti ishoda i preporuke za ostvarenje ishoda), koju je Ministrica bezrezervno prihvatila od g. Jokića i njegove ekipe. Dobro je što je ministrica uložila novce u informatičku tehnologiju, ali od iste koja se koristi temeljem zastarjelih nastavnih Učionicaprograma informatike ne će biti velike koristi. A što se tiče kvalitete i cijene kupljene informatičke tehnologije, treba konzultirati gradonačelnika Zagreba g. Milana Bandića, jer on je u tu problematiku detaljnije ufuran.

(2) Ove školske godine još uvijek je važeći nastavni program informatike iz 1996. godine za 2. i 3. razred za zanimanje poslovni tajnik! Kojega sam nazvao ruglom hrvatskog obrazovnog sustava na međužupanijskom skupu informatičara u Splitu, na PMF-u, 28. kolovoza 2019. Na kojem je bilo nazočno 200-tinjak nastavnika informatike iz četiri županije od Dubrovačko-neretvanske do Zadarsko-kninske županije. Na pauzi su mi kolege čestitali na kritikama ovog i kritikama ostalih nastavnih programa informatike. Bio je to moj pokušaj, kao dugogodišnjeg nastavnika informatike u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Dubrovnik, da se prosvjetne vlasti konačno trgnu iz debelog zimskog sna i da ozbiljno shvate trenutno katastrofalno stanje nastavnih programa informatike koji su još uvijek važeći u ekonomskim školama.

(3) Važeći nastavni programi informatike iz 2004. godine su: za 1. i 4. razred za zanimanje poslovni tajnik, također i za zanimanje upravni referent i iz 2005. godine za zanimanje komercijalist! Toliko o tome kako ministrica Divjak osigurava djeci najbolje što se može. Skratit ću priču, iako ima puno toga na što je ministrica Divjak zažmirila i pravi se kao da to nije njezin problem.

O mogućoj štetnosti g. Jokićeve metodologije koja se temelji na ishodima učenja koja se primjenjuje pri izradi kurikula nastavnih predmeta, a koju je bezrezervno prihvatila ministrica Divjak, navodim ukratko: Citiram akademika Vladimira RacunaloPaara: „Ta se metoda poučavanja djece pokazala vrlo lošom, odnosno neprovedivom! I sada su Jokić i njegovi suradnici odabrali upravo tu – odavno odbačenu metodu! Za učenike koje bi poučavali tom metodologijom, to bi moglo biti vrlo opasno.“ Moram naglasiti da nikakvog dogovora stručne javnosti (učitelja, nastavnika, sveučilišnih profesora i akademika) nije bilo glede prihvaćanja spomenute metodologije, a koja je ključ i temelj u poučavanju učenika i o kojoj ovisi i sam uspjeh reforme obrazovanja. Metodologiju su ozakonili g. Jokić i njegova Ekspertna radna skupina. Dakle, sedam ljudi odredilo je sudbinu hrvatskog obrazovnog sustava! Kad sam pročitao novi kurikul predmeta Informatika za osnovne škole i gimnazije (ministrica ga je potpisom odobrila 12. veljače 2018.) shvatio sam o čemu govori akademik Paar, veliki broj akademika i profesora recenzenata kurikularnih dokumenata. Navedeni kurikul informatike tekstualni je mastodont, s prilično nejasnim i nepreciznim dijelovima, teško prohodan tekst, s previše nepotrebnog ponavljanja nebitnih dijelova, osobito u dijelu u kojem se navode ishodi učenja, što otežava čitanje dokumenta. Pošto za mnoge ishode nije moguće odrediti unaprijed zadane četiri razine usvojenosti, onda se pribjeglo izmišljanju istih.

Svu beskrupuloznost lobi, koji je na čelu tzv. reforme obrazovanja, pokazao je ponižavajućim odnosom prema učiteljima i profesorima koji su natjerani da plješću i pjevaju odu radosti „Školi za život“ na skupu u zagrebačkoj Ciboni 26. travnja 2019. Evo dijela pjesmice u video isječku objavljenom na internetu: Haj’mo znalci eksperimentalci,/ u rujnu nam dolaze i frontalci!/ … /Bilo nam je prekrasno,/ vidimo se uskoro! Koju su pjevali učitelji i profesori uz istodobno kontinuirano pljeskanje naučeno kao dio domaćeg uratka. Ovdje se moram ograditi jer mnogi učitelji i profesori koji imaju dostojanstvo i ne daju se ponižavati, napustili su dvoranu. Nažalost dio kolega ulizica ostali su s instruktorima ponižavati nastavničku profesiju!

Međutim, o ozbiljnosti tzv. reforme obrazovanja najbolje svjedoči novinarka A. K. impresionirana g. Jokićem, kojeg uspoređuje s svjetskim obrazovnim guruima, citirajući ga: „Fizika je specifičan predmet koji većina djevojčica ne smatra toliko privlačnim. Ali ples im je gotovo svima zanimljiv. Spojimo li ta dva pojma, fizika bi mogla postati privlačnija. Kroz primjer baleta možemo govoriti o elementima mehanike, pokreta, brzine i snage. To je blisko njihovim životnim iskustvima i afinitetima te dokaz kako fiziku doista možemo podučavati na bolji način.“ S obzirom da je Crnoministrica Divjak bezrezervno naslijedila i prihvatila sve uratke g. Jokića i njegove ekipe, mislim da je jasno gdje će otploviti brod nazvan „Škola za život“.

Procjenjujem da ćemo se teško izvaditi iz obrazovne provalije u koju nas svakim danom sve više gura ministrica Divjak. Te u najboljem interesu cjelokupnog hrvatskog društva bilo bi najpoštenije da podnese neopozivu ostavku. Inače lavina nezadovoljstva učitelja i profesora, koja se sad tjednima kotrlja zagrebačkim ulicama i Markovim trgom, postala je kontraproduktivna i za sam HNS, pa se tjednima ne čuju gospoda Vrdoljak i Štromar.

Da su osobni i stranački interesi po srijedi očito je nakon reteriranja i izjave ministrice Blaženke Divjak „da ne želi sudjelovati u igri moći između Vlade i sindikata“! Braneći tom verbalnom akrobacijom ministarsku fotelju, izdala je i ostavila na cjedilu učitelje, profesore i učenike! Eto, to je rezultat političkog angažmana ministrice Divjak. I sve će to na kraju platiti hrvatski porezni obveznici.

A što reći o Loomenu i njegovoj koristi i uvedenoj obvezi beskorisnog trošenja dragocjenog vremena učitelja i nastavnika na isti! Ja sam nastavnik informatike s 37-godišnjom pedagoškom karijerom i cijelo to vrijeme izgrađivao sam vlastiti Loomen, tako da mu ovaj kojeg ministrica forsira nije ni sjena. Možda ja nisam najrelevantnija osoba da procijenim korist od Loomena pa ću citirati uvaženu ravnateljicu Agencije za odgoj i obrazovanje prof. dr. Dubravku Brezak Stamać: „Sudjelovanje u Loomenu s obzirom na moje znanje … čini mi se gubitkom moga vremena.“ Koliko su Lumenom oduševljeni učitelji i profesori čulo se ovih dana na prosvjedima.

 

Ivo Kraljević, prof. informatike/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)