Silvije Strahimir Kranjčević bio je jedan od najznačajnijh pjesnika realizma na prostorima Balkana. Rođen je u Senju u Hrvatskoj 17. veljače 1865. godine, a umro je u Sarajevu na današnji dan (29. listopada) 1908. godine. Pokopan je tri dana poslije, na sarajevskom groblju Sveti Josip. Danas po njemu ime nosi i jedna sarajevska ulica, osnovna škola, a u glavnom gradu Bosne i Hercegovine otkrivena je i spomen-ploča s njegovim likom.

 

Jedan od najvećih pjesnika svog vremena s pravom je nazivan buntovnikom. Pohađao je gimnaziju u Senju, no nije maturirao, školovao se za svećenika u Rimu no i taj poziv je veoma brzo napustio tvrdeći da u sebi ne osjeća svećenički poziv.

Veoma brzo u Zagrebu završava tečaj za učitelja nakon čega gradski načelnik u Senju izdaje Silviju svjedodžbu da je ‘uopće uzornog kako moralnog tako i političkog ponašanja’, i to kao prilog i preporuku molbi za ‘mjesto učitelja u trgovačkoj školi u Bosni i Hercegovini’, nakon čega on i dolazi u BiH.

‘Lutao’ je Bijeljinom, Mostarom, Livnom i Sarajevom sazrijevajući kao pjesnik i pišući neke od svojih najboljih pjesama.

Pjesništvom se Kranjčević počeo baviti i prije odlaska u Rim gdje je trebao ‘izučiti’ za svećenika. Njegova prva pjesma objavljena je ‘Hrvatskoj vili’ i prije no što je on otišao u Rim, a pjesme nastavlja pisati i za vrijeme boravka u vječnom gradu.

Njegova prva zbirka pjesama pod nazivom ‘Bugarkinje’ objavljena je 1884. godine, a nakon toga su uslijedile ‘Izabrane pjesme’, 1898. godine, ‘Trzaji’, 1902. godine, te posljednja zbirka pjesama ‘Pjesme’, 1908. godine.

Kranjčević se zanimao za tegobe svoga naroda o kojima je pisao jezikom alegorije. Pisao je o svemu što ‘brine’ običan narod – o svrsi življenja, svemiru, ljubavi, grijehu, patnji, pravdi, slobodi, domovini…

Inače, ovaj vrsni pjesnik posljednje godine svog života proveo je u Sarajevu. Bio je nastanjen u Ulici Telali 12, gdje je 30. listopada 2008. godine otkrivena i njegova spomen-ploča.

Inače, on je bio urednik književnog časopisa ‘Nada’ u periodu od 1895. do 1903. godine, te je time ostavio značajan utjecaj na kreiranje književne misli u BiH.

Neke od najpoznatijih Kranjčevićevih pjesama su ‘Moj dom’, ‘Ditiramb’, ‘Mojsije’, ‘Anđeo bola’…

Nakon duge i teške bolesti, on umire u Sarajevu 1908. godine.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak podiglo je Kranjčeviću nadgrobni spomenik, a na tome je spomeniku kipar Rudolf Valdec uradio reljef poznat pod nazivom Genij sputanih krila. Svakog 1. studenog, na blagdan Svih svetih, Napredak odaje počast velikom pjesniku, uz prigodno prisjećanje i čitanje njegovih pjesama.

 

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.