Nagrada za životno djelo dodijeljena Ljubici Kolarić-Dumić

Vrijeme:2 min, 6 sec

 

U sklopu obilježavanja 25. Dana Josipa i Ivana Kozarca danas je u Gradskoj vijećnici predstavljena biblioteka “Hrvatskih velikana” uz hrvatsku akademkinju i pjesnikinju Dubravku Oraić Tolić te su dodjeljene književne nagrade za 2019. godinu.

“Ove godine nije nimalo teško bilo izabrati nagrađene. Ovi dani znače za Vinkovce tako puno i nadam se da se nikada neće ukinuti i da bi trebali imati još veću potporu”, istaknula je ovom prilikom Dubravka Oraić Tolić, predsjednica povjerenstva za dodjelu nagrada Josipa i Ivana Kozarca.

Naime, dodijeljena je nagrada za životno djelo Ljubici Kolarić-Dumić, hrvatskoj književnici. Završila je gimnaziju u Vinkovcima, a Pedagošku akademiju u Rijeci, gdje je do umirovljenja radila kao učiteljica hrvatskoga jezika. Cijeli radni vijek, četrdeset i tri godine, kao učiteljica hrvatskoga jezika posvećuje se učenicima, objedinjujući ljubav prema djeci, hrvatskomu jeziku, književnosti, glazbenoj i scenskoj umjetnosti.

“Htjela bih se zahvaliti svojim roditeljima, zavičaju i svima koji su danas ovdje da samnom podjele moju sreću i zahvaljujem Društvu književnika koje me predložilo za ovu nagradu. Htjela bih mladima poručiti da ne odlaze iz Hrvatske i da učine našu zemlju bogatijom kako god znaju”, poručila je Ljubica Kolarić-Dumić.

Za knjigu godine nagradu su dobile Jasna Horvat u kategoriji književnost za djelo “Osvojski”, te Ivana Buljubašić u kategoriji znanost za djelo “Oulipo i književnost ograničenja”.

U novome romanu “Osvojski” Jasna Horvat ponovno se zaokuplja likom Eugena Savojskog, točno deset godina nakon što je taj lik posredno prikazala u romanu “Bizarij”, posvećenom gradu Osijeku. “Osvojski” je roman koji možemo razmatrati u nizu romana ispisanih na tragu književnosti ograničenja bliskoj skupini Oulipo, po kojoj se autorica izdvaja na suvremenoj hrvatskoj književnoj sceni.

Jedinstvenost skupine Oulipo osnovane 1960. godine u Francuskoj zadržala se do danas, a njome je potaknuto određenje književnosti ograničenja. Takav pristup proizvodnje i čitanja književnosti počiva na konceptu ograničenja, prepoznatljivoj ideji skupine Oulipo. Ivana Buljubašić u suvremenoj hrvatskoj književnosti pronalazi primjere književnosti ograničenja, i to u tekstovima Jasne Horvat, Krešimira Bagića, Dubravke Oraić Tolić, Luke Paljetka te Milka Valenta. Knjiga je prvi pregled djelovanja skupine Oulipo i njezine poetike u hrvatskoj znanosti o književnosti te dokaz da koncept ograničenja živi i onkraj oulipovske prakse.

Također, povelje uspješnosti su dobili Dubravka Brezak-Stamać, za znanost – “O hrvatskom jeziku i prirodi u jeziku”, Vlasta Markasović, za znanost “Sonetist Antun Gustav Matoš”, Adam Rajzl, za književnosti “Martin Tišljer” te Denis Ćosić za prvu objavljenu knjigu “Neonski bog mržnje”.

U programu su svojim nastupom sudjelovali Josip Paulić tenor i Ivica Belamarić u pratnji s gitarom.

 

Novosti.hr/https://novosti.hr/Hrvatsko nebo

Odgovori