Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman govorio je u utorak na Bledu o pripremama Hrvatske za predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici sljedeće godine, naglasivši da će se u tom razdoblju Zagreb zalagati za europski put zemalja zapadnog Balkana.

Kao uvodničar na panelu “Ususret novoj EK” – na kojem se govorilo o izazovima pred kojima stoji nova Komisija u predstojećem petogodišnjem ciklusu – ministar je istaknuo da Hrvatska snažno podržava europski put zemalja zapadnog Balkana na njihovu putu u EU i otvaranje pregovora s Makedonijom i Albanijom.

Preuzimanje predsjedanja EU-om veliki je izazov za Hrvatsku koja je prošla put od patnji u ratu i agresiji, a njezin kasniji razvitak dokaz je da se ona može nositi s različitim izazovima i zadaćama, rekao je Grlić Radman u svom obraćanju na panelu.

Naglasio je i da EU stoji pred mnogim vanjskim i unutarnjim izazovima, kao što su klimatske promjene, migracije, kibernetički napadi, terorizam, migracije i širenje lažnih informacija.

Završnog dana Bledskog strateškog foruma, Grlić Radman je naglasio da je položaj EU-a u tom smislu sve kompleksniji, da se Europa na izazove mora pripremiti i prilagoditi.

Prilog raspravi na panelu dao je i dekan pariške Škole političkih znanosti Enrico Letta, nekadašnji talijanski premijer.

Kao glavne prioritete s kojim se EU treba pozabaviti u idućih pet godina naveo je pitanje zaštite okoliša i klimatske promjene, područja na kojima se po njegovim riječima može pokazati globalno liderstvo u odnosu na ostale globalne aktere u svijetu koji bi se inače uskoro mogao razviti u dvostrani sustav Kine i SAD-a.

Što se tiče aktualnog pitanja migracija koje su bile i u Europi i u svijetu okidač za pojave poput Brexita i populizma te drugih “katastrofalnih posljedica”, Letta je kazao da je potrebna promjena diskursa o tom problemu.

Budući da to pitanje ne može biti riješeno temeljem sadašnjeg Lisabonskog ugovora i Dublinske uredbe, potrebno je možda tražiti rješenje “izvan ugovora”, onako kao se postupilo u eurozoni prilikom financijske krize ali i donijeti konkretne alate i mjere kako problemu migracija pristupiti, naveo je.

Bivši slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel kazao je da EU u sadašnjem obliku ima “problem s organizacijom”, pa bi trebalo razmisliti o sveopćoj europskoj raspravi, poput “konvencije” koja je vođena prilikom postupka donošenja (neuspjelog) europskog ustava.

Rupel u sadašnjoj EU vidi “tri različita” krila: u jednom su države srednje i sjeverne Europe koje predvodi Njemačka, u drugom zapadne na čelu s Francuskom, a u trećem istočne, odnosno bivše socijalističke zemlje.

To je vrlo “ozbiljna stvar” koja pokazuje razlike u EU-u, pa su tako zemlje istočnog krila naglašeno kritične prema Ruskoj Federaciji, a one zapadne prema današnjoj Americi.

O odnosima unutar Europske unije govorio je i nekadašnji slovenski premijer Alojz Peterle, u zadnja tri saziva član Europskog parlamenta koji je istaknuo pitanje “europskog identiteta” koji vidi u zajedničkim vrijednostima.

Guillaume Klossa, osnivač francuskog foruma EuropaNova kazao je kako je EU do sada preživjela mnoge krize jer je ono što države članice ujedinjuje “mnogo jače od onoga što ih dijeli”.

Kao neke od glavnih izazova za novu Komisiju koju će voditi Ursula von der Leyen, on je među ostalim rekao da treba naći politiku koja će “pomiriti nacionalno i europsko usmjerenje”, da je EU-u potrebna “sistemska strategija”, među ostalim i odgovor na pitanje “kamo želi ići”.

Više je sudionika na panelu istaklo potrebu da se pripreme i mehanizmi prilagodbe za slučaj izbijanja nove ekonomske krize i krize u eurozoni.

Istaknula je i potreba da se osigura kako proračunska rasprava u EU-u ne bi vodila smanjivanju raspoloživih sredstava jer bez njih neće biti moguće osigurati postojeće programe.

 

hms.ba/ https://hms.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.