Gračani: Zločini Titovih osloboditelja Zagreba pred licem javnosti

Zločin u Gračanima

U petak 23. kolovoza, na Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima iz 20. stoljeća, u zagrebačkome naselju Gračani dostojanstveno su pokopani posmrtni ostatci 294 osobe koje su Titovi komunisti pogubili nakon što su 8. svibnja 1945. oslobodili Zagreb. Na području Gračana ubijene su inače 783 osobe na najokrutniji način. O svemu svjedoče zapisi pok. Miroslava Haramije koji je nakon svršetka rata mobiliziran kao zdravstveni djelatnik da provede asanaciju zemljišta na tome podruju Gračana podno Medvednice. Haramija je sve bilježio i skrivao podatke punih 45 godina, do odlaska komunizma i komunista na smetlište povijesti, a onda sve ukoričio s nizom dokumenata. U tim zapisima stoji da su pogubljene 783 osobe nakon 8. svibnja. Najprije su osloboditelji iz bolnice Brestovac pogubili 40 teških bolesnika, a ubrzo nakon toga i preostalih 170. Medicinsko su osoblje u bolnici poštedjeli jer među Titovim osloboditeljima Zagreba bilo je vrlo malo medicinskoga kadra. Titovom komunističkom vojničkom hordom koja je pljačkala i ubijala sve što im se našlo na nišanu u Zagrebu, zapovijedali su Kosta Nađ, Peko Dapčević i Koča Popović. Sjeverni dio Zagreba oslobađala je 6. lička proleterska brigada „Nikola Tesla“ pod zapovjedništvom Đoke Jovanića. Oni su pogubili te 783 osobe, a pokopane su u 20 jama na privatnim livadama.Do sada je obrađeno pet jama i u njima su otkrivene žrtve koje su sada pokopane pored župne crkve svetoga Mihovila u Gračanima.

Posljednji ispraćaj poratnih žrtava Titovih komunista predvodio je mons. Zlatko Koren, župnik župe svetog Blaža, uz asistenciju fra Marina Matančića, gračanskoga župnika, te generalni vikar Vojnoga ordinarijata don Marko Medo… Ispraćaju su nazočili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, ministar branitelja Tomo Medved, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Bandić je ponovio otrcane fraze bivših komunista kako su se borili protiv fašizma, ali da su nakon rata počinili i neke zločine, napomenuvši i kako se prvi hrvatski predsjednik borio protiv fašizma i za komunizam. Pri tom je svjesno propustio reći da je prvi hrvatski predsjednik još davne 1963. godine spoznao zlo komunizma i velikosrpstvo te uz zatvorske kazne počeo djelovati na projektu stvaranja hrvatske države. Ministar Medved rekao je: „Pregledano je 63 000 kostiju žrtava te su utvrđen broj, spol i dob. Među žrtvama je 63 maloljetnika,od kojih je 16 djece mlađe od 14 godina i dvije žene. Najmanje 112 osoba ubijeno je hitcem u glavu, a mnoge su ubijene tupim predmetima, o čemu svjedoče brojne ozljede na kostima. Ove kosti danas nakon 74 godine nalaze svoj mir i zato ovom komemoracijom u cintoru crkve sv.Mihovila u Gračanima u 21 lijesu dostojno pokapamo posmrtne ostatke 294 žrtve ekshumirane iz gračanskih grobišta. Mnogo je još neotkrivenih grobišta i žrtava oplakivanih u tišini obiteljskoga doma. Nastavit ćemo odgovorno, predano i sustavno s iskapanjima drugih lokacija razasutih po obroncima Medvednice i okolici Zagreba i u drugim mjestima u RH. Pomirba koju je definirao naš prvi hrvatski predsjednik bila je uspješan projekt za stvaranje hrvatske države, ali ona podrazumijeva i da se sve hrvatske žrtve totalitarnoga režima istraže, dokumentiraju i dostojno komemoriraju. Jedino takvim pristupom možemo spriječiti ponavljanje zločina i pravdu za sve žrtve.“ Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u svojemu je obraćanju naglasila kako je čin dostojanstvenoga pokopa žrtava čin vjere ljudi koji vjeruju, ali i čin države prema žrtvama koje zaslužuju dostojanstvo od te iste države. „Dok je u ostalim državama komunizam osuđen uz fašizam i nacizam u Hrvatskoj, on se provukao u demokraciju skrivajući se pod krinkom antifašizma, krivo shvaćene pomirbe ili čak opravdanja osvete.Totalitarizmi su pogubni zato što zasijecaju društvo duboko, najdublje, otvaraju rane koje ne zacjeljuju desetljećima. Na ovom mjestu osuđujem totalitarne režime,ustaški i komunistički, njihove zločine nad civilima, logore, zatvore, pljačku imovine, represiju nad mišlju i riječju. Na ovom mjestu osuđujem i velikosrpski totalitarizam i njegovu agresiju na Hrvatsku, totalitarni čin koji je ostavio najsvježije rane na hrvatskom tkivu“, poručila je hrvatska predsjednica.

Monsinjor Zlatko Koren u prigodnoj je riječi kod molitve obreda pokopa naglasio kako anifašizam jest vrijednost, ali komunizam sigurno nije i to naš narod nikada ne smije zaboraviti i to mora uvijek iznova otkrivati.

Dostojanstvu obredu pokopa pridonijeli su i pripadnici Kravat-pukovnije koji su u svojim povijesnim odorama držali počasne straže nad ljesovima s kostima komunističkih žrtava.

Ovo izvješće pisali smo s malim odmakom od dva dana kako bismo vidjeli kako su projugoslavenski i prokomunistički mediji izvijestili o ovome tužnom događaju. Privatni komercijalni projugoslavenski mediji vrlo su šturo ili najčešće nikako izvijestili, mahom tako da se i ne zna čije su to žrtve i iz kojega su vremena. To ne čudi s obzirom na to da su vlasnici medija projugoslavenski orijentirani, a i potomci su bivših komunista pa ne žele ništa ružno reći o svojim pretcima. No zabrinjavajuće je što su javni mediji koje plaćamo vijest o tomu uvrstili na sami kraj svojih informativnih emisija. Tim je medijima važnije hoće li neka starleta imena Ecija Ivušić imati za dečka nogometaša ili bauštelca.

Hrvati su, s obzirom na svoj ukupni broj, nedvojbeno najviše stradali od komunizma, odnosno od Titovih jugoslavenskih komunista. Hrvatski će sabor biti uistinu hrvatski kada donese deklaraciju kojom utvrđuje da su Tito i njegovi jugoslavenski komunisti počinili genocid nad Hrvatima nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Tito bio otac poratnoga genocida nad Hrvatima. „Prije će Sava poteći uzvodno nego Hrvati dobiti državu“, rečenica je kojom je i Tito izrekao sve ovo što mi u Hrvatskom tjedniku pišemo da se uistinu tako dogodilo. Zato i jesmo trn u oku Plenkoviću i njegovim projugoslavenskim pijunima, koji zdušno idu na Sutjesku, a tek iz pragmatičnih razloga slave Oluju.

Tomislav Jelić/Hrvatski tjednik/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo