Je li Večernji list privatno glasilo Milorada Pupovca? (II. dio)

Vrijeme:5 min, 4 sec

Je li Večernji list privatno glasilo Milorada Pupovca? (II. dio)

Poseban odnos uredništva Večernjega lista i Milorada Pupovca opisan u prvome dijelu ovoga feljtona u zadnjim je danima došao do izražaja na još jedan način. Naime, radilo se o stvaranju privida kako je u Hrvatskoj atmosfera iznimno napeta i usmjerena protiv Srba. Takvu atmosferu bilo je teško dokazati, jer nije bilo Pupovac događaja koji bi se mogli navesti kao dokaz. Incidenti koji su se dogodili prošli tjedan nisu nastavljeni, a ni Pupovac se nije više oglašavao.

Iz tog razloga, kolumnisti Večernjega lista odlučili su svojim tekstovima stvoriti napetu atmosferu. Važnost tih tekstova bila je u tome što su se po svome sadržaju razlikovali od tekstova objavljenih u drugim digitalnim i tiskanim medijima u Hrvatskoj. Niti u jednome drugome relevantnome mediju u ovome tjednu nije objavljeno toliko članaka u kojima se naglašava kako je stanje u državi alarmantno, jer je atmosfera u društvu usmjerena protiv Srba. U Jutarnjem i Novom listu objavljen je po jedan takav članak,[1] dok na portalu Index nije objavljen niti jedan. Nasuprot tome, u Večernjem listu objavljeno ih je čak pet u samo tri dana. U tri od pet tih članaka tema su Pupovčeve izjave i reakcije javnosti na njih, četvrti predstavlja ostvrt na stanje hrvatskoga društva, dok se peti bavi mogućnošću da se Dinamo i Crvena zvezda susretnu u Ligi prvaka.

Novinarka Večernjega lista Renata Rašović u članku pod nazivom “Možda je Vlada, možda su Srbi, možda masoni? Ipak Srbi?” navela je kako je u Hrvatskoj zavladao “vrtlog ludila”. U skladu s time, postavila je retoričko pitanje: “Kako li će izgledati finiš kampanje ako Hrvatska već sada grca u problematizaciji “srpskog pitanja” kojeg nameću samo oni koji u tom kaosu imaju svoga interesa?”.[2] Retoričko pitanje novinarke Rašović ogledni je primjer manipulacije, jer je iz dosadašnjih medijskih istupa političara u Hrvatskoj očito kako “srpsko pitanje” u Hrvatskoj problematizira isključivo Pupovac, dok su se svi ostali političari suzdržavali od izjava koje bi pogoršali trenutnu situaciju. Tu činjenicu Rašović je ignorirala, te u svome članku krivnju za nastalo stanje nije usmjerila prema Pupovcu, nego na apstraktne “one”.

Po sadržaju i stilu sličan je članak Mislava Šimatovića, koji nosi naslov “Umjesto da situaciju smire, politički lideri dolijevaju ulje na vatru”. I taj je članak očito iskrivljavanje stvarnosti, jer se u njemu za trenutnu situaciju optužuju “politički lideri” u cjelini, a ne onaj političar koji je jedini davao huškačke izjave – Pupovac. Šimatovićev članak još je agresivniji od onoga kojega je potpisala Rašović zato što se u njemu osuda napada na Srbe kod Knina izrečena od premijera Andreja Plenkovića naziva dvoličnom. Šimatović je osudio Plenkovićev istup, zato što je Plenković prilikom osude izjavio kako taj napad nije posljedica društvene klime.[3] Suprotno Plenkoviću, Šimatović je jasan zagovornik Pupovčeve teorije o tome napadu kao izrazu općega stanja u društvu,[4] te je zato kritizirao Plenkovićeve riječi. Iznimo tendenciozan je i drugi Šimatovićev članak, koji nosi naslov “Najlakše je okriviti Pupovca za sve hrvatske probleme”.[5]

Dva Šimatovićeva članka predstavljaju odraz uredništva Večernjega lista o Pupovcu, budući da su u tiskanome izdanju objavljeni na početnim stranicama. Prvi Šimatovićev članak objavljen je u broju za 27. kolovoza na stranici 2, odnosno kao uvodni prilog, dok je drugi objavljen u broju za 29. kolovoza na stranici 7 u kontekstu vijesti o identifikaciji napadača na Srbe kod Knina.[6] U istome broju kada i prvi Šimatovićev članak, objavljen je tekst Ivane Šojat,[7] koja položaj Srba u Hrvatskoj uspoređuje s položajem Židova u Hitlerovoj Njemačkoj.[8] Šojatičin članak jest kratak presjek današnjega stanja u hrvatskome društvu koji se po svome sadržaju ne razlikuje od Pupovčevih huškačkih izjava.

Poput prethodnih, članak s istim sadržajem jest i tekst u kojem je navedena mogućnost da Dinamo u grupnoj fazi Lige prvaka izvuče beogradsku Crvenu Zvezdu. Za razliku od prethodnih, taj članak ne predstavlja političku analizu, premda ima politički sadržaj. Njegova je važnost u tome što on predstavlja potvrdu prethodno iznesenih tvrdnji Pupovca i vodećih kolumnista Večernjega lista o napetoj atmosferi u Hrvatskoj. Članak nosi naslov “Samo da ne dođe do utakmice sa Zvezdom, tenzije bi bile prevelike”,[9] a značajan je zato što ni na jednom drugom hrvatskom portalu nije objavljen tekst sličnoga sadržaja. Primjerice, portal Index je objavio tekst pod naslovom “Zvezda izborila LP pred 50 tisuća navijača na Marakani, moguć okršaj sa Dinamom”,[10] dok je Jutarnji prenio izjavu Dinamova trenera Nenada Bjelice, koji je zaključio kako vjeruje da će u slučaju da se Dinamo i Zvezda susretnu u Ligi prvaka “i jedni i drugi imati dovoljno mudrosti”.[11] Tekstovi Indexa i Jutarnjega lista u kojima je otvorena mogućnost utakmice Dinama i Crvene Zvezde, za razliku od istoga teksta objavljenog u Večernjega lista, ni po sadržaju – a pogotovo ne po naslovu – nemaju tendenciozan zaključak.

Sumirajući sve navedeno, očito je kako je Večernji list i u zadnjim danima nastavio djelovati kao privatno glasilo Milorada Pupovca, jer su njegovi istaknuti kolumnisti pokušali stvoriti dojam kako je stanje u hrvatskome društvo iznimno agresivno i usmjereno protiv Srba. Takav način pisanja razlikovao se od ostalih medija u Hrvatskoj, te je u sadržajnome smislu predstavljao nastavak optužbi koje je prošli tjedan na račun države u kojoj živi izrekao Pupovac.

VEZANO