Trump zna zašto želi kupiti “ledeni” otok: Vrijednost Grenlanda je ogromna
Vrijeme:2 min, 39 sec
Možda su mnogi ostali začuđeni kako načinom, tako i interesom američkog prijedloga o kupovini Grenlanda, njegov potez znalcima i ne čini se tako besmislen.
Geopolitički analitičar i profesor geografije Vedran Zubić za Al Jazeeru analizirao je značenje tog najvećeg otoka na svijetu napomenuvši da je ‘ponuda Washingtona da od Danske kupi Grenland realna priča, te kako je pitanje hoće li do te transakcije doći i u kom obliku’.
Primjeri kupovine teritorija koje ovaj profesor navodi protežu se od SAD-ove kupnje Aljaske, ‘posudbe’ Havaja pa do kupovine Bosne i Hercegovine od Turske koju je obavila Austro-Ugarska.
Danas Grenland kontrolira Danska, ali je dio sjevernoameričkog kontinenta, ima ogromnu položajnu vrijednost, a samim time i vojnu.
“Nekadašnja trgovina nije mnogo išla tim ‘subpolarnim’ trasama, ali jasno je da se sve mijenja. Kada promatrate Arktički prostor, njega realno kontroliraju dvije države. To su Kanada, kojoj pripadaju svi otoci sjeverno od kopnenog teritorija te države i Rusija. Zahvaljujući Aljasci, SAD je dio te priče. Inače, često zaboravimo da su SAD i Rusija udaljeni kao Sarajevo i Tarčin, toliki je Beringov prolaz. Kada bi SAD u potpunosti kontrolirao Grenland, došao bi i ‘s druge strane'”, objasnio je profesor Zubić.
Ako ne prije, onda smo ovog tjedna svi naučili da su Amerikanci tijekom Drugog svjetskog rata ‘koristili’ Grenland te su ga ‘vratili’ Danskoj. Istovremeno su napravili vojnu bazu na Islandu, gdje se nalazi izuzetno važan aerodrom Keflavik, prenosi 100posto.hr.
“To je glavna zračna ruta koja povezuje kontinente preko sjevernog Atlantika. Ne treba zaboraviti ni Norvešku, kao izuzetnog NATO saveznika. Pa Jens Stoltenberg, najpoznatiji ‘šef’ NATO pakta je Norvežanin”, kazao je geopolitički analitičar. Dodao da se SAD sigurno i dalje vodi starom doktrinom da bi Rusiju trebalo odvojiti od toplog (nezaleđenog) mora.
“Koliko god benigno zvučalo danas, može se dogoditi da SAD Kanadu, drugu državu po veličini u Svijetu koja izlazi na tri oceana, sa svih strana ‘zaokruži’. Da ne kažem ‘zlu ne trebalo'”, nabraja političke benefite koje bi prisvajanje Grenlanda donijelo SAD-u.
A tada dolazi do ekonomskog značenja ovog otoka, najveći je na svijetu, veličine Argentine ili Saudijske Arabije, tri četvrtine nalazi se pod ledom. Profesor geografije napominje da je otok dio Kanadskog štita.
“Zašto ovo govorim? To znači da je ovo kopno kroz geološku prošlost imalo brojne metamorfoze stijenske mase i kristaliziranje minerala. Kao i poluotok Labrador (Kanada), bogat je raznim mineralnim bogatstvima – od škriljaca, koji su energent budućnosti, do obojenih i plemenitih minerala”, te navodi da se tamo nalazi i litij, metal od kojeg se trenutno rade najbolje baterije na svijetu, prenoi 100posto.hr.
Ali to nije sve, rekli bi u popularnim reklamama, a uistinu i nije što se tiče ekonomske vrijednosti ‘hrpe leda’. “Kao i ostali šelfovi tj. plitki dijelovi mora u priobalju koji su potopljeni nakon pleistocena (ledenog doba) tu je izvršena karbonizacija, što znači da su tu ogromne količine nafte i zemnog gasa. Zar ima bolje borbe protiv npr. Rusije ili Irana nego da im oborite cijenu energenata novim nalazištima?”, kazao je profesor geografije Zubić za Al Jazeeru. Za kraj je ostavio i činjenicu da se upravo u toj hrpi leda nalazi najviše pitke vode na svijetu, uz Antarktiku.
Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo
