Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, koji bi mogao biti jedan od kandidata za predsjednika HDZ-a, u razgovoru za Fenix Magazin govorio je, između ostalog, o položaju Hrvata u BiH, problemima među odnosima dviju zemalja i o izazovu iseljavanja stanovništva.

– Budimo iskreni i otvoreni; ključ problema u Federaciji je međusobno nepovjerenje između Hrvata i Bošnjaka – kaže dr. Kovač u razgovoru kojeg prenosimo u cijelosti.

Kao ministar vanjskih i europskih poslova Vaše prvo službeno putovanje je bio posjet BiH. Više puta ste za vrijeme svog mandata posjetili BiH – Mostar, Široki Brijeg, Vitez, a također Sarajevo i Banja Luku. Koja je Vaša ocjena odnosa Hrvatske i BiH danas

– Upućeni smo jedni na druge, ako se gledaju kriteriji narodnosti, gospodarstva, prometa… Odnosi su dosta razvijeni i načelno prijateljski. Naravno da mogu i moraju biti još bolji, da treba produbiti međusobno povjerenje. Na tome treba ozbiljno raditi.

Koja su danas otvorena pitanja s BiH? Koji je put za napredak u njihovom rješavanju?

– Dakako da otvorenih pitanja ima. Moj je pristup da ih treba rješavati na prijateljski i smiren način, nikako na neprijateljski i histerično. Sjetimo se da su prošle godine neki u BiH, u predizborne svrhe problematizirali Pelješki most. Kao što se moglo očekivati, ništa od svega toga, most je u izgradnji i bit će izgrađen. Ipak je riječ ne samo o hrvatskom, nego i europskom projektu. U tom se kontekstu čak dovodila u pitanje granica na moru između Hrvatske i BiH, iako postoji Ugovor o državnoj granici koji se primjenjuje od 1999. godine. Sada se, srećom, to sve smirilo.

Trenutno se u Predsjedništvu BiH postavlja pitanje imovine u Hrvatskoj. Sva se ta otvorena pitanja, a ima ih još, kao primjerice učinak hidroenergetskog projekta Gornji Horizonti na okoliš u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, mogu i moraju riješiti.

Ali, budimo iskreni, ima otvorenih pitanja i među državama članicama EU-a. Zanimljiv i nadasve aktualni slučaj je namjera uvođenja cestarine u Njemačkoj. Austrija je zbog toga tužila Njemačku Sudu Europske unije, a koji je nedavno presudio u korist Austrije.

Zbog toga nisu narušeni partnerski njemačko-austrijski odnosi. Takav je razuman pristup potreban u odnosima između Hrvatske i BiH. I, naravno, bitni su mehanizmi suradnje. Za svoga prvog ministarskog posjeta BiH, predložio sam predsjedatelju Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću da se nakon puno godina opet održi zajednička sjednica s hrvatskom Vladom.

Taj je prijedlog i ostvaren 2017. godine, kada je zajednička sjednica održana u Sarajevu. Pogledajte s koliko stranih vlada Njemačka savezna vlada redovno održava zajedničke sjednice. Pokazalo se, tako, da je najbolji oblik suradnje izravni odnos između dviju izvršnih vlasti, te jedino dijalogom i trezveno treba rješavati otvorena pitanja.

Kako ocjenjujete poziciju Hrvata danas u BiH?

Demografski i politički položaj Hrvata nije blistav, naprotiv, vrlo je težak. U Republici Srpskoj je temeljni problem Hrvata njihov povratak. Tu još ima puno posla. Treba ustrajati na pravu Hrvata na povratak u njihove domove. Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske na tom je planu vrlo aktivan.

U Federaciji, pak, ali i na razini cijele BiH, fundamentalno je pitanje ravnopravnosti Hrvata u izbornom procesu i njihove legitimne zastupljenosti, i to prema odlukama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.

Budimo iskreni i otvoreni; ključ problema u Federaciji je međusobno nepovjerenje između Hrvata i Bošnjaka. To se jedino može prebroditi tako da se hrvatsko-bošnjački odnos stavi na ravnopravne, zdrave i iskrene temelje, što bi dovelo do veće funkcionalnosti Federacije i time cijele BiH. To je nužno, ali i moguće postići. Hrvatska ima obvezu na oba kolosijeka davati podršku Hrvatima u BiH.

Spominjali ste u nekoliko navrata belgijski model za BiH. O čemu se radi? Koliko je on po Vama primjenjiv na BiH?

– Prvi sam o tom modelu, kao rješenju za BiH, aktivno govorio u hrvatskoj i BiH-javnosti. Belgija je primjer složene i ujedno učinkovite višenacionalne zajednice. Danas je ona i sjedište institucija EU-a i NATO-a. Oformljena je u 19. stoljeću kao unitarna država, da bi danas, nakon šest velikih reformi Ustava, imala federalni karakter.

Belgiju čine tri regije: Flandrija, Valonija i Bruxelles-glavni grad, te tri jezične zajednice – francuska, nizozemska i njemačka. Najmanja jezična zajednica jest njemačka, a čine je stanovnici devet općina na području Valonije, na istoku Belgije. Nema teritorijalni kontinuitet, ali ima svoj Parlament, svoju Vladu, svoga senatora. Primjenom belgijskog modela, moglo bi se riješiti pitanje ravnopravnosti Hrvata u izbornom procesu i time provesti Odluku Ustavnog suda BiH, ali i presudu u tzv. predmetu Sejdić-Finci.

Na kraju krajeva, BiH kao dvoentitetska država već sada ima federalni karakter. Krajnje je vrijeme da se usvoji pravedan i funkcionalan model koji će zadovoljiti interese i potrebe svih triju naroda i ostalih građana. Bilo bi, naravno, najbolje da se akteri u BiH emancipiraju i sami krenu u to, da kažu: „imamo dovoljno pameti i iskustva, mi to možemo sami odraditi“.

Nažalost, to se u zadnja dva desetljeća nije dogodilo. Sve se države potpisnice i svjedokinje Daytonskog sporazuma moraju angažirati. Pored Bosne i Hercegovine te Hrvatske i Srbije, najveću odgovornost imaju Europska unija i njezine države članice, u zajedništvu s SAD-om. To su svojevrsni motori potrebnih promjena i čuvari političkog Zapada. A tamo, na političkom Zapadu, mjesto je i Bosni i Hercegovini. Trebat će, naravno, i Rusiju i Tursku integrirati u taj pothvat.

Kao i u BiH, s problemom iseljavanja susreće se danas i Hrvatska. Što je po Vama potrebno učiniti kako bi se zadržalo Hrvate u BiH i omogućio njihov povratak u svoje domove?

-Za ostanak i povratak Hrvata ključni su politička ravnopravnost i povoljni gospodarski i socijalni uvjeti. Tamo gdje ima posla, tamo se i djeca rađaju, tamo ljudi ostaju.

Kao ministar, inicirali ste otvaranja generalnih konzulata u Vitezu i Livnu, što je i realizirano u posljednje dvije godine. To je isto jedan od pokazatelja da Hrvatska skrbi za Hrvate u BiH…

-Važno je da su otvoreni konzulati Hrvatske u Vitezu i Livnu. Zašto bi netko iz Livna i Tomislavgrada morao putovati do Mostara da bi riješio neki upravni postupak u Generalnom konzulatu, ili netko iz središnje Bosne do Sarajeva? To nema smisla. Drago mi je da je taj moj prijedlog ostvaren.

Kao ministar bili se u Bruxellesu u veljači 2016. kada je BiH predala zahtjev za članstvo u EU. Hrvatska se snažno zauzima za proširenje EU i za ulazak BiH u EU. Koliko je BiH, po Vama, napredovala na svom putu ulaska u Uniju?

-Bosna i Hercegovina je napokon dobila Mišljenje Europske komisije o svom zahtjevu za članstvo u EU. U njemu je jasno rečeno da će morati reformirati svoje institucije kako bi, kao članica, uopće mogla sudjelovati u donošenju odluka unutar Europske unije i u potpunosti prenijeti direktive i uredbe Europske unije u svoje zakonodavstvo. Da bi mogla otvoriti pregovore o članstvu trebat će, dakle, poboljšati zakonodavni i institucionalni okvir, i to provođenjem reformi u 14 područja. Sada se točno zna što treba učiniti. Treba se uhvatiti posla. Bosni i Hercegovini je potrebna učinkovitija državna organizacija. Ako su u zadnje vrijeme iskorak mogle napraviti Sjeverna Makedonija na političkom planu i Albanija na ekonomskom planu, onda je vrijeme da to napravi i Bosna i Hercegovina.

Što bi na kraju poručili Hrvatima u BiH, kao i onima u iseljeništvu?

-Da je nakon učvršćenja Hrvatske koja je dio političkog Zapada, sada došlo vrijeme da se učvrsti položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Bez opstanka Hrvata, nema ni Bosne i Hercegovine. Na tom planu zajedno trebaju biti angažirani svi; i hrvatska država, i Hrvati u BiH i hrvatski iseljenici, kazao je Kovač za Fenix- magazin.

 

M.J.HRsvijet.net/ http://www.hrsvijet.net/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.