Jednog migranta u Bihaću usmrtio vlak, dvadesetčetvorogodišnji Marokanac izboden na smrt, pronađena ugljenizirana tijela trojice muškaraca nepoznatog identiteta…

 

Vijesti su koje svakodnevno kruže medijima. Ono što je uglavnom nepoznanica je gdje ta beživotna tijela završe? Ako su osobni podaci poznati, posmrtni ostaci se prevoze u zemlju iz koje migranti dolaze, kažu iz Granične policije BiH.

Ukoliko je identitet nepoznat sahranjuju se na groblju lokalne zajednice u kojoj su pronađeni. Od početka migrantske krize najviše ih je umrlo ili poginulo u Unsko-sanskoj županiji. Točnije, petnaest, od kojih je pola pokopano na gradskom groblju.

“Polovica njih je u posjedu veleposlanstava IOM-a i obitelji nakon utvrđivanja identiteta je prebačeno u države porijekla, odnosno njihovi posmrtni ostaci a jedan dio je sahranjen na području Bihaća s obzirom na to da se nije moglo naći rješenje da se osobe prebace u zemlje porijekla”, kaže Ale Šiljdedić, glasnogovornik MUP-a USŽ.

Prijevoz posmrtnih ostataka migranata financira Međunarodna organizacija za migracije, veleposlanstva zemalja iz koji dolaze ili obitelji, a troškove sahrane u BiH snosi lokalna zajednica u kojoj je tijelo pronađeno. Dok se sve ne utvrdi, beživotna tijela migranata su, barem što se Bihaća tiče, smještena u mrtvačnicu županijske bolnice.

Tu se trenutno nalaze tijela dvojice migranata. Koliko dugo će tu i ostati, ne zna ni direktor bolnice. Kaže, najduže razdoblje u kojem je jedan migrant bio u mrtvačnici je dva mjeseca.

“Prije 3-4 mjeseca smo imali jednu krizu kada nam je u jednom trenutku 5 tijela migrantske populacije zauzimalo 5 naših frižidera, tako da smo imali problem sa smještajem domaćeg stanovništva”, kaže Hajrudin Havić, v.d. direktora županijske bolnice u Bihaću.

Kada je riječ o području Republike Srpske samo u ovoj godini zabilježena je smrt trojice migranata, a lani sedmorice, kažu iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske. Sve poslije toga, je, kažu, u nadležnosti tužiteljstava.

“U najvećem broju slučajeva utvrđeno je da je smrt nastupila utapanjem, a radi se o osobama za koja nije utvrđen identitet, jer uz sebe nisu imali osobne dokumente. Nakon izvršenih očevida, nadležno tužiteljstvo naređuje dalje postupanje s lešom, a o čemu ovo Ministarstvo nema informacije”, poručuju iz MUP-a Republike Srpske.

Po Zakonu o strancima koji je na snazi na teritoriji čitave BIH u slučaju smrti stranca na našem području nadležna policijska tijela dužna su obavijestiti Ministarstvo vanjskih poslova, a na njima je da dalje obavijeste diplomatsko-konzularno predstavništvo države iz koje stranac dolazi, objašnjavaju pravnici.

“Prema Zakonu o grobljima i pogrebnoj djelatnosti koji vrijedi u Republici Srpskoj u slučaju smrti stranca, a da pritom ne postoje osobe koje su dužne i obavezne, odnosno ako nadležni organi ne mogu doći do osoba koje su dužne provesti postupak sahrane kompletni troškovi sahrane padaju na jedinice lokalne samouprave”, kaže pravnik Nenad Baroš.

Migranti koji iz Srbije ili Crne gore dođu BiH, nerijetko se lažno predstavljaju. Strahuju da bi, ukoliko bi otkrili prave podatke, bili vraćeni u zemlje iz kojih su došli i udaljeni od zemalja Europske Unije do kojih žele doći. Zbog toga njihov pravi identitet često ne bude otkriven ni nakon smrti.

 

ATV BL/HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.