Zagrebački biskup i prvi hrvatski blaženik. Zaštitnik siromaha, obespravljenih i čovjek molitve.

Blaženi Augustin Kažotićprvi hrvatski blaženik,  rođen je oko 1260. god. u Trogiru, u plemićkoj obitelji. Otac mu je slovio kao vrlo ugledan poslovni čovjek, a majka mu se odlikovala kreposnim životom, imala je osjećaja za siromahe, te je takvu ljubav prema nezaštićenima prenijela i na sina. Kao mladić stupio je u red dominikanaca u kojemu je studirao filozofiju u još živoj uspomeni na sv. Tomu Akvinskoga. Augustinovi suvremenici o njemu govore da je rijetko tko postigao takav ugled kao Kažotić. Papa Benedikt XI. upoznao je Kažotića i postavio ga 1303. godine za zagrebačkog biskupa, na dužnost koju je marljivo obavljao tijekom 20 godina.

Za njega su napisali da se kao zagrebački biskup posvetio obnovi klera, obrani prava Crkve i smirivanju razjedinjenih duhova. Održao je tri biskupijske sinode. Brinuo se za uređenje bogoslužja. U zagrebačkog prvostolnici uredio je bogoslužje, nešto prema papinim uputama, a nešto prema običajima dominikanskoga reda. Kao član biskupskoga zbora sudjelovao je na Općem saboru u Viennu od 1311.do 1312. godine. U zbirci dokumenata toga sabora nalazi se i jedan pod naslovom ‘Rasprava o siromaštvu Krista i apostola blaženog Augustina, zagrebačkog biskupa’.

Augustin se brinuo za siromahe i obespravljene, promicao zdravstvenu zaštitu i higijeni, začetnik humanizma u sjevernoj Hrvatskoj, teološki pisac, vrsni govornik i znanstvenik, u Zagrebu je utemeljio katedralnu školu i knjižnicu. Siromašni sjemeništarci školovali su se besplatno. Biskupijom je upravljao u vrijeme kad su Hrvatska i Ugarska proživljavale teški građanski rat zbog kraljevskoga prijestolja. Kao svećenik osobito se brinuo o svećeničkom podmlatku. Mnogi su ga tražili kao savjetnika, a nerijetko i kao suca u raznim sporovima, posebice među velikašima.

Augustina Kažotića zbog njegova su sveta života, velike kulture i snažne riječi držali prvim među ugarsko-hrvatskim biskupima. Zato mu je državni stalež povjerio diplomatsku misiju kod pape Ivana XXII. u Avinjonu. Naime, morao je iznijeti optužbe na zloporabe plemića i kralja Karla Roberta Anžuvinca. Kralj se zato usprotivio Augustinovu povratku u domovinu, zbog čega mu je papa dao biskupiju u Lučeri u Napuljskom kraljevstvu, gdje je biskupovao samo godinu dana. Umro je 3. kolovoza 1323. godine i potom pokopan u tamošnjoj katedrali. Kasnije će dio njegovih zemnih ostataka biti prenesen u zagrebačku katedralu. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1702. god.

Molitva bl. Augustinu Kažotiću

O, blaženi Augustine, koji si, pun revnosti za spas neumrlih duša, riječju i djelom poticao svakoga na dobro, a svojim neumornim propovijedanjem branio i širio Kristovu vjeru, isprosi nam milost, da kao prava djeca Katoličke crkve, vjerujemo sve ono što je Bog objavio i vršimo sve što nam je zapovijeđeno, da sačuvamo svoju vjeru od zabluda i dušu od grijeha te tako postignemo spas svoje duše. Amen.

 

hkm.hr/ https://hkm.hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.