Demografsko potonuće

Broj stanovnika u Hrvatskoj pao ispod 4 milijuna

U Hrvatskoj su i lani nastavljeni negativni demografski trendovi. Broj umrlih u 2018. godini, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku, za više od 15.000 premašio je broj rođenih, a prirodni je prirast u svim županijama, uključujući i Grad Zagreb, kao i u 491 od ukupno 555 gradova i općina, bio negativan, piše Jutarnji list.

Podaci o prirodnom prirastu u prošloj godini pokazuju da pozitivan prirodni prirast nije imala nijedna hrvatska županija, a u njih šest – Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Brodsko-posavskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj – niti jedan grad ni općina nisu imali više rođenih nego umrlih. I Grad Zagreb od 2015. godine bilježi konstantan negativni demografski prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, što potvrđuju i podaci DZS-a.

Gledano po županijama, najveći negativni prirodni prirast u 2018. godini imala je Primorsko-goranska županija, ističu u DZS-u. U toj je županiji lani bilo 1646 više umrlih nego rođenih, što je dvostruko više nego u Zagrebu.

Negativan prirodni prirast lani su imali ukupno 491 grad i općina, kao i Zagreb. S druge strane, u plusu je bilo samo 58 gradova i općina, pokazuju podaci DZS-a.

Među hrvatskim regijama, najkritičnije je stanje, upozoravaju demografi, na području Slavonije, Baranje i Srijema. Na području pet slavonskih županija, koje obuhvaćaju 22 grada i 105 općina, pozitivan prirodni prirast lani je zabilježen samo u jednom gradu – Orahovici, te u samo tri općine – Voćinu, Strizivojni i Jarmini. Pritom, pokazuju podaci, pozitivan prirodni prirast u svim je tim lokalnim jedinicama, osim u Voćinu, vrlo mali. Slučaj Voćina, s druge strane, u kojem je lani bilo 16 više rođenih nego umrlih, posljedica je višeg prirodnog prirasta doseljenih Hrvata iz Letnice s Kosova.

Izrazito negativne trendove imaju i Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Ličko-senjska županija, u kojima svi gradovi i općine bilježe negativan prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih. S druge strane, pozitivne trendove prirodnog prirasta statistika bilježi u okolici većih gradova, posebno Zagreba, Rijeke i Splita, ali i Zadra. Naime, niz gradova i općina u okolici Splita lani je imao veći broj rođenih nego umrlih. Tu posebno vrijedi spomenuti Solin, Klis i Dugopolje. Štoviše, Splitsko-dalmatinska županija lani je, kako pokazuju podaci DZS-a, bila županija s najvećim brojem gradova i općina s pozitivnim prirodnim prirastom, piše Jutarnji list.

hkv/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo