UKUPNO 110 MILIJUNA: SAD financira modernizaciju vojski zemalja regije: BiH dobiva 30 milijuna dolara

Vrijeme:3 min, 30 sec

Kako navodi portal Balkanska sigurnosna mreža (www.balkansec.net), Pentagon će djelomično financirati nabavu borbenih vozila za Oružane snage Republike Hrvatske i Armiju Sjeverne Makedonije i višenamjenskih helikoptera za Oružane snage Bosne i Hercegovine i Albanije.

Vlada SAD je u fiskalnoj 2017. godini pokrenula program ERIP (European Recapitalization Incentive Program) sa početnim proračunom od 190 milijuna dolara i ciljem da se vladama šest istočnoeuropskih zemalja pomogne da sovjetsku tehniku u svom arsenalu zamijene zapadnim naoružanjem.

Iz okruženja Srbije su Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Hrvatska dobile ukupno 110 milijuna, dok su programom obuhvaćene i Slovačka i Grčka.

Obzirom da je za zamjenu sovjetske tehnike u tim zemljama potrebno neusporedivo više novca, neslužbeo se procjenjuje da je u pitanju samo 20 posto neophodnog novca, dok ostatak trebaju osigurati države korisnice pomoći.

Oružane snage Bosne i Hercegovine posjeduju u resursu jedan sovjetski helikopter Mi-8 naslijeđen od Vojske Republike Srpske i jedan Mi-8MTV-1 iz Vojske Federacije koji je nabavljen nov tijekom rata.

Za BiH je namijenjeno 30 milijuna dolara, ali za ovu svotu nemoguće je kupiti više od jednog ili eventualno dva srednja transportna helikoptera američkog ili zapadnog porijekla. Međutim, moguće je remontirati i modernizirati korištene letjelice tipa UH-60 Black Hawk ili Super Puma.

Albanija je dobila 30 milijuna dolara za nabavu helikoptera američkog porijekla, ali nije jasno koje letjelice treba zamijeniti, jer albansk zrakoplovstvo posjeduje helikoptere europskih proizvođača.

U travnju, ministrica obrane Albanije Olta Džaka je u SAD-u dogovorila donaciju tri korištena helikoptera UH-60 Black Hawk, ali nije precizirano je li dogovor dio programa ERIP. Albanija će plaćati obuku svojih pilota.

Hrvatskoj se nudi 25 milijuna dolara za program zamjene jugoslavenskih borbenih vozila pješadije M-80, starih po 30 i više godina. Zagreb nikada nije najavio plan modernizacije M-80, tako da je izvjesno da je plan kupiti nešto novo.

Za zamjenu više od 100 komada M-80, međutim, 25 milijuna dolara nije dovoljna svota. Zato se možda američka vojna pomoć odnosi na podršku nabavi dodatnih točkaša ili povećanje broja jače naoružanih Patria AMV koje Hrvatska već koristi.

Istu svotu, 25 milijuna dolara, dobili su Grci koji imaju 400 oklopnih vozila BMP-1, sovjetskog porijekla, koje su kupili iz stokova bivše istočnonjemačke narodne armije i djelomično ih modernizirali.

Iako je bilo najava za kupovinu novih ruskih BMP-ova, kriza u Ukrajini je definitivno stavila točku na priču o BMP-u, a program ERIP otvorio put za kupovinu američkih ili nekih drugih zapadnih oklopnjaka gusjeničara.

U najboljoj situaciji s programom ERIP vjerojatno je Sjeverna Makedonija, koja je za zamjenu 22 gusjenična borbena vozila (11 BMP-2 i 11 MT-LB) dobila 25 milijuna dolara.

Za zamjenu nije dovoljno 25 milijuna dolara, ali je moguće kroz donaciju polovnih američkih borbenih vozila pješadije Bredlija ili M113 napraviti najnapredniju dostupnu modernizaciju.

Zanimljivo je to što su ekonomski snažnije zemlje, kao što su Poljska, Češka i Mađarska, koje imaju rusku tehniku, izostavljene iz programa. Bilo zbog toga što ime nije potrebna finacijska potpora ili zato što već imaju ozbiljne ugovore sa europskim proizvođačima naoružanja.

Portal navodi da je sve počelo kao posljedica tenzija u odnosima Zapada i Rusije, koje su navele Washington na pokretanje programa financiranja kojim će istočne članice NATO početi mijenjati sovjetsko i rusko naoružanje opremom zapadnog porijekla.

Zemlje nekadašnjeg istočnog bloka, ali i Grčka i Turska koje su već gotovo 70 godina u NATO, i dalje koriste značajne količine sovjetskog naoružanja, pa često slike s NATO vježbi koje se u današnje vrijeme održavaju po središnjoj i istočnoj Europi podsjećaju na manevre iz vremena Varšavskog pakta.

“Poslije krize u Ukrajini, nastao je ozbiljan problem, prije svega kod nabave rezervnih dijelova i remonta tehnike, jer se između novih NATO-a zemalja i ruskih kompanija ispriječila politika. Zapad je uveo sankcije Rusiji, ali su iz restrikcija izuzeti ugovori nabave rezervnih dijelova i remonta naoružanja, kako se ne bi ugrozila borbena spremnost NATO… Dugoročno gledano, prisustvo ruske tehnike u arsenalu Sjevernoatlantskog saveza više nije prihvatljivo”, navodi se u tekstu.

 

Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)