IV. Simpozij HRVATSKA PRAVOSLAVNA CRKVA u Rijeci

Simpozij Hrvatske pravoslavne crkve održan u Rijeci 29. svibnja 2019. bio je četvrti u nizu, nakon Zagreba, Splita i Osijeka.

Sukladno političkom okruženju u kojem tradicija jednoumlja nije ozbiljnije načeta duže od 70 godina, organizatorima je otkazan dogovoren i plaćen prostor svega dva dana prije početka Simpozija. Hrvatska pravoslavna crkva već je uputila pozivnice za skup u Guvernerovoj palači, u dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog Primorja. Otkaz je uslijedio bez sumnje zbog pritiska politike, jer je poznato da se vlast ne libi poziva i ucjena ravnateljice u svako doba dana i noći.  Brigu da brojne afere ne iziđu u javnost, dužnost su lokalnih kontroliranih glasila, tako da je malo poznata vjerski nesnošljiva politika koju provodi SPC u Rijeci u odnosu na Makedonsku pravoslavnu crkvu, a sasvim sigurno i HPC neće biti izuzetak.

Simpozij je održan u kongresnoj dvorani hotela Continental uz zvuke Lijepe naše i odavanja počasti svim palima za slobodu Hrvatske, posebice hrvatskim pravoslavcima u Domovinskom ratu.

Marijo Živković, predsjednik udruge “Obiteljski centar” izložio je statističke podatke o vjerskom izjašnjavanju stanovnika Hrvatske u popisima stanovništva .

Razvoj crkvene pravoslavne heraldike u Hrvatskoj obrazložio je povjesničar i heraldičar Ante Brešić pl. Mikulić. Prikazi grbova iz prošlosti prikazali su kako bizantska ikonografija tijekom vremena, pretvara hrvatsko pravoslavlje u prisvojeno i nametnuto srpsko pravoslavlje. Posebice je to bilo vidljivo na primjeru Karlovačke Mitropolije. Prikazan je i prijedlog grba obnovljene Hrvatske pravoslavne crkve

O povijesti HPC-a s osvrtom na prijepis Povelje cara Karla VI. (1717.)  izložio je pater Dragan Majić iz Družbe Isusove iz Osijeka. U Rijeci se 2017. godine održao Znanstveni skup pod nazivom Pravoslavlje u Rijeci i na sjevernom Jadranu, u organizaciji Grada Rijeke i Primorsko goranske županije, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zagrebu,  srpskih manjinskih institucija (SNV, VSNM i ZS), SKD Prosvjeta, Udruge hrvatsko-srpskog prijateljstva te, naravno, Srpske pravoslavne crkve koji “posvećuju niz događanja i manifestacija između 14. i 28. listopada 2017. g., koje će se održati u Gradu Rijeci EPK 2020, potvrđujući važnost srpske zajednica za Grad Rijeku u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti”, kako piše autor ‘Riječi unaprijed’ na početku tog Zbornika. Činjenica je da je taj skup popratio i Zbornik radova u kojem suradnici govore o pravoslavlju, oslanjajući se na posve svojevoljni prijevod latinskog teksta Povelje cara Karla VI. (1717.), zanemarujući činjenicu koju navodi i autorica Ljubinka Toševa-Karpowicz u svom radu, da je “Karlo VI.  9. lipnja 1717. godine povlasticom dozvolio da se izbjeglice s Peloponeza dosele u Rijeku”.  Stoga nisu pravoslavci u Rijeku prije 300 godina doselili iz Srbije, kako se to skupom i zbornikom pokušava nametnuti. Prilično je jasno da niti otok Peloponez, a ni Grčka, ne pripadaju Srbiji, a niti SPC. Ostaje nejasno s kakvim onda pravom SPC i Udruga hrvatsko-srpskog prijateljstva polažu pravo svojatati 300 godina pravoslavlja u Rijeci?  No, s obzirom na takvu vrstu prisvajanja od strane inicijativnih organizatora, srpskih manjinskih institucija (SNV, VSNM i ZS), SKD Prosvjeta, Udruge hrvatsko-srpskog prijateljstva i naravno Srpske pravoslavne crkve, taj je skup smišljena podvala, pa ga se može nazvati i krivoznastvenim. Upravo zato je iznimno važan točan i stručan prijevod s latinskog spomenute Povelje cara Karla VI. (1717.), koja u biti razotkriva srpske mitove i prisvajanja.

O tome koliko su neutemeljeni srpski izvori, tvrdnje i krivotvorene o okolnostima života i ostavštine Nikole Tesle, govorio je Mario Filipi, politolog i publicist, ujedno i autor knjige “Nikola Tesla ispod paučine”. Njegovo predavanje na Simpoziju pod naslovom “Nikola Tesla u iskrivljenom ogledalu”, popraćeno je mnogim slikovnim prilozima te je razjasnilo je sporne okolnosti oko Teslinog podrijetla. Konačno, posebice je vrlo sporno prisvajanje ostavštine Nikole Tesle, koja je završila u Beogradu.

Damir Borovčak je izlagao na temu Pregled znamenitijih Hrvata pravoslavaca, a dr.sc. Darko Richter je izlagao na temu Feldmaršal Svetozar Boroević – iz obiteljskog sjećanja, istraživač i publicist Igor Vukić na temu Hrvatski pravoslavci u Drugom svjetskom ratu.

Saborski zastupnik general Željko Glasnović podsjetio je još jednom na temeljni problem Hrvatske – živimo u Croslaviji i pred domoljubima je jos mnogo bitaka.

Na završetku Simpozija publici se obratio hrvatski arhiepiskop †Aleksandar na temu Hrvatska pravoslavna crkva, krivotvorine i zablude.

• Pozdravno slovo/ Hrvatski arhiepiskop †Aleksandar

• Pregled znamenitijih Hrvata pravoslavaca/ Damir Borovčak, urednik HPC izdanja

• Postotni pokazatelji iz popisa stanovništva/ Marijo Živković, Obiteljski centar

• Razvoj crkvene pravoslavne heraldike u Hrvatskoj/ Ante Brešić pl. Mikulić, heraldičar

• Povijest HPC – Osvrt na prijepis Povelje cara Karla VI. (1717.)/ p. Dragan Majić

• Nikola Tesla u iskrivljenom ogledalu/ Mario Filipi, politolog i publicist

• Feldmaršal Svetozar Boroević – iz obiteljskog sjećanja/ dr.sc. Darko Richter

• Hrvatski pravoslavci u Drugom svjetskom ratu/ Igor Vukić, istraživač i publicist

• Neka pitanja za hrvatsko zakonodavstvo i upravu/ general Željko Glasnović, zastupnik u Hrvatskom saboru

• HPC, krivotvorine i zablude/ Hrvatski arhiepiskop †Aleksandar

Registriranje HPC pitanje je prvorazrednog interesa i test stupnja demokratizacije. Za očekivati je da se na njega odgovori u razumnom roku.

Vedrana Spadoni Štefanić/Hrvatsko nebo