Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg, u srijedu, 3. travnja u 19 sati otvorit će izložbu doniranih radova Ivana Branka Imrovića – “Crtačev dnevnik 1976./2018.”.

Crtačev dnevnik obuhvaća crteže od 1976. do 2018. godine, svojevrstan je dokument i kronologija umjetnikovih stanja te prikazuje stvaralački kontinuitet i umjetničku energiju koju je umjetnik imao kroz navedeno razdoblje.

Poput filmske vrpce crteži nas vode bez prekida od faze do faze, iz godine u godinu, pričajući intimnu priču. Dnevnik je koncipiran tako da u sebi obuhvaća kronologiju nastanka crteža, a pojedini crteži su složeni na listove Dnevnika koji su koncipirani i definirani 2018.

“Možemo reći da je Dnevnik konceptualne prirode jer se u njemu pod zajednički nazivnik stavljaju crteži iz različitih razdoblja i time oni dobivaju novi kontekst datiranom i potpisanom stranicom Dnevnika koja predstavlja zaseban rad, tj. dio koncepta koji objedinjuje različite fragmente priče u jednu cjelinu”, kazao je o izložbi povjesničar umjetnosti Tomislav Ćavar.

Dnevnik je podijeljen u dvije cjeline i to Crtačev dnevnik: Introspekcija – presjek 1976./2018. i Crtačev dnevnik: Meditacije: Golgota – Kalvarija, U potrazi za Svetim.

Ivan Branko Imrović je akademski kipar i crtač, rođen u Podbrđu, Popovača, 1957. godine. Završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1977., slikarski odjel, nakon čega je upisao zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti, nastavnički odjel 1977. i 1978. slikarski odjel, a 1980. prelazi na kiparski odjel. Diplomirao je 1983. kiparstva, u klasi profesora Ivana Sabolića, pod čijim je vodstvom od 1983. do 1986. polazio i Majstorsku radionicu Antuna Augustinčića.

Od 1986. bio je članom ZUH-a i djelovao je kao samostalni umjetnik, a od 1992. postaje profesor na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagreb, gdje i sad predaje. Od 1991. do 1992. sudionik je Domovinskog rata u 33. samostalnoj inženjerijskoj bojni.

Skupno izlaže od 1985. na stotinjak izložbi u zemlji i inozemstvu (Pariz, Mainz, Zagreb, Rijeka, Zadar, Karlovac, Sisak, Slavonski brod, Split, Trogir, Hrvatska Kostajnica…), a samostalno od 1986. Živi i djeluje u Zagrebu, priopćili su organizatori izložbe.

HMS/http://hms.ba/Hrvatsko nebo

 

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.