Proglašenje neovisnosti Litve od SSSR-a neki su nazvali “zločinom”. Tu neovisnost su pokušali spriječiti i sovjetski tenkovi. Nakon puno godina sud u Vilniusu je donio presudu protiv tadašnjih zapovjednika Crvene armije.

Ovo suđenje ima golemu simboličnu vrijednost, ne samo za Litvu. To je jedan od veoma rijetkih uspješnih pravnih slučajeva gdje je na optuženičku klupu došao sam komunizam, njegova ideologija i praksa. U određenom smislu bi to mogao jednog budućeg dana biti i primjer i za same Ruse.”

Za zločine protiv čovječnosti i za ratne zločine u pokušaju gušenja neovisnosti Litve, pred sudom u Vilniusu je bilo optuženo 67 osoba iz bivšeg Sovjetskog Saveza, pretežito Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. Među njima je osuđen i tadašnji ministar obrane SSSR-a Dimitrij Jazov na deset godina zatvora. Jer to krvavo rođenje svoje neovisnosti Litvanci dobro pamte.

„Molio sam: ‘Bože, ako moram poginuti, daj da to bude brzo, samo jedan metak”, kaže nam Irinejus Sabutis. Danas mu je 79 godina, ali nikad neće zaboraviti tu noć, 12. siječnja 1991. On je bio nedaleko od televizijskog tornja u Vilniusu, njegov brat je otišao kod Sejma, parlamenta te zemlje koji je u središtu grada.

Latvija kom 2

Na tisuće Litavaca je krenulo tek svojim tijelima zaustaviti sovjetsku armiju

Obitelj Sabutis se pridružila tisućama drugih Litavaca koji su došli braniti svoju zemlju od napada sovjetskih jedinica što je bila kulminacija sukoba koji je počeo 11. ožujka 1990. Tog dana je Litva bila prva od 15 nekadašnjih sovjetskih federalnih republika koja je proglasila povrat svoje neovisnosti, a koja je bila slomljena 50 godina ranije kad je sporazumom Hitlera i Staljina Litva pripala Sovjetskom Savezu koji ju je okupirao.

Samo dvojica će u zatvor

Vodstvo Sovjetskog Saveza na čijem je čelu je 1990. bio Mihail Gorbačov je najprije gospodarskim i političkim pritiskom htjelo prisiliti Litvu na odustajanje od neovisnosti. Kad to nije uspjelo, tamo stacionirani vojnici Crvene armije su napustili vojarne i počeli su osvajati ključne zgrade institucija u Vilniusu. Kad se sovjetska vojska željela probiti do središta grada i do studija tamošnje televizije, građani su im prepriječili put. Vojska je tada otvorila paljbu: službeno, četrnaest osoba je poginulo, a stotine ih je ozlijeđeno.

„Bilo je mnogo, mnogo više ranjenih”, tvrdi Irinejus Sabutis. „Osim toga, vojska je koristila suzavac da rastjera gomilu. Svi smo se gušili. Čista je sreća da njihov zapovjednik nije naredio da osvoje Parlament: tamo bi se onda dogodilo pravo krvoproliće.”

Latvija kom3

Moskva je već imala spremnu vladu poslušnika koja bi trebala doći umjesto predstavnika Litve koji su proglasili neovisnost. Uhićenja i nasilje su bili svakodnevnica…

Zapravo, na ovom „procesu stoljeća” kako ga zovu u Litvi od 67 optuženih pred sudom u Vilniusu presudu su slušala samo dva nekadašnja oficira bivše Crvene armije. Jedan od njih je bivši pukovnik Jurij Meli koji je bio u jednom od tenkova koji su pokušali osvojiti televiziju i koji je osuđen na sedam godina zatvora. On je uzalud pokušao uvjeriti sud kako je u toj kobnoj noći ispalio tek tri „ćorka” iz tenkovskog topa i kako je zapravo već i tako pokušao izbjeći dobivenu zapovijed od zapovjednika tenkovske jedinice, Nikolaja Astahova.

Latvija kom4

Mihail Gorbačov se na Zapadu i osobito u Njemačkoj slavi kao mirotvorac. No, opravdane su sumnje u njegovu ulogu u pokušaju gušenja neovisnosti Litve.

Gdje je najveći krivac?

Meli je uhićen u ožujku 2014. kad je već kao civil posjetio Litvu. Zapravo je u srpnju 2011. na zračnoj luci u Beču temeljem europske tjeralice uhićen i tadašnji zapovjednik specijalnih snaga sovjetske tajne službe KGB u Litvi, Mihail Golovatov. No samo jedan dan nakon uhićenja su Austrijanci pustili Golovatova, navodno zato jer nisu dobili zahtjev za izručenjem iz Litve – zbog te odluke je Austrijance kritizirala i Europska komisija.

Ipak, baš Golovatov, koji je sad osuđen na 12 godina zatvora, se iz sigurnosti svoje domovine i na ovom suđenju obratio pismenom izjavom kako među optuženima zapravo nema najvažnijeg: tadašnjeg predsjednika SSSR-a Mihaila Gorbačova. On tvrdi kako se baš sve u Litvi događalo s njegovim znanjem. Ne samo da je znao: Golovatov tvrdi kako se iz Kremlja i potaklo slanje specijalnih jedinica u Vilnius.

Mihail Gorbačov je također bio pozvan na suđenje kao svjedok, ali se nije odazvao tom pozivu. Za DW je pak izjavio kako „nikad nije dao zapovijed niti na bilo koji drugi način nije naložio korištenje vojnih jedinica u Vilniusu.” „Kao predsjednik SSSR-a moja jedina ovlast je bila korištenje političkih mjera kako bi se sačuvala cjelovitost zemlje”, kaže Gorbačov na pisani upit DW-a. „Naglašavam: samo političke mjere. Mi smo bili spremni na razgovore. Bilo bi dovoljno da je čelništvo Litve suspendiralo svoju odluku o neovisnosti. Kompromis je bio moguć, ali je bio odbijen.”
Latvija kom5

Sadašnja predsjednica Litve Grbyuskalte i prvi, zapravo tek predsjednik Nacionalne skupštine koja se odvažila na odcjepljenje od SSSR-a, Vytautas Landsbergis.

„To nije bio kompromis nego kapitulacija”

Tadašnji predsjednik Parlamenta i zapravo predsjednik mlade države Litve, Vytautas Landsbergis pak tvrdi kako tu nije bilo nikakvog kompromisa. Odustajanje od neovisnosti bi zapravo značilo predaju, opcija koja za Litavce nije dolazila u obzir. „S našega gledišta to je bio pokušaj državnog udara. Već je bila spremna čak i vlada poslušnika koja se sastojala od lokalnih komunista i koja je na brzinu bila sastavljena u Moskvi. Za nas više nije bilo povratka!”

Landsbergis također smatra Gorbačova odgovornim za počinjene zločine. Da, točno je: Sovjetski Savez jest bila tvorevina koja je još od Staljina počivala na balansu snaga između partije, vojske i tajne službe. Ali predsjednik Centralnog komiteta komunističke partije Sovjetskog saveza – dakle Mihail Gorbačov je formalno bio i vrhovni zapovjednik vojske. Dakle i odgovoran za sve što su učinili vojnici Crvene armije, bilo da je ili nije izdao zapovijed.

Latvija kom6

I današnja Moskva ponavlja ono što se čulo za čitavo vrijeme SSSR-a: Crvena armija je “oslobodila” Litvu koja se dragovoljno – i zauvijek priključila Moskovskom socijalističkom carstvu.

Nove napetosti između Litve i Rusije

I prije donošenja presude, ovaj proces je već doveo do novog ideološkog sukoba između Rusije i Litve. Prošle godine je državno odvjetništvo Rusije čak povelo kazneni postupak protiv litavskog državnog odvjetnika koji je vodio ovaj slučaj. Jer i današnja Putinova Moskva, baš kao što se činilo u doba Sovjetskog Saveza, osvajanje Litve tumači „dragovoljnim” pristupanjem te baltičke države „radničkom raju” Sovjetskog Saveza. Pa je i proglašenje neovisnosti Litve 1990. zapravo bio pokušaj secesije protiv koje je potpuno opravdano i korištenje vojne sile, smatraju u Moskvi.

Što se u Vilniusu doista događalo i tko je kome davao zapovijed, to bi se jedino možda moglo naći u vojnom arhivu u Moskvi i još će proći mnogo godina dok taj dio razmjerno nedavne prošlosti bude otvoren za javnost. Naravno da je i odvjetništvo Litve tražilo uvid u spise i to bi možda pomoglo sada osuđenom pukovniku Melu. Ali obzirom da je Moskva odbila bilo kakvu suradnju, po riječima njegove odvjetnice Galine Kardanovskaje i taj bivši pripadnik Crvene armije se pretvorio u „taoca i žrtvu političkih vlasti”.

Ipak, u Litvi se ne misli da se mogao izbjeći ovaj sudski proces. Za nekadašnjeg predsjednika Sejmasa, Vytautasa Landsbergisa i za mnoge druge Litvance, čak ne niti proglašenje neovisnosti nego je tek 13. siječanj 1991. bio dan kad su Litvanci osvojili – i zaslužili svoju neovisnost.

 

HKV/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.