Mostar/Konferencija za medije na kraju zasjedanja BK BiH

U prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru upriličena je 21. ožujka konferencija za novinstvo na kraju 75. redovitog zasjedanja članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Na konferenciji su govorili nadbiskup metropolit vrhbosanski Vinko kard. Puljić, predsjednik BK-a BiH, i vojni biskup u BiH mons. Tomo Vukšić, dopredsjednik BK-a BiH, koji su nakon uvodnog obraćanja bili otvoreni za pitanja novinara, javlja KTA.

Obraćajući se novinarima kardinal Puljić im je zahvalio na iskazanom interesu ujedno ih izvijestivši da su biskupi svoje proljetno zasjedanje priveli kraju uspješno usprkos velikom broju tema o kima su razmatrali kao i zadovoljstvo sa svim stavovima koje su zajednički zauzeli na svim razinama pastoralnog djelovanja Katoličke Crkve na ovim prostorima. Na kraju obraćanja zahvalio je na poseban način domaćinu biskupu Periću za gostoprimstvo te još jednom medijske djelatnike potaknuo da stavove biskupa u javnosti prenose korektno.

Pozdravljajući novinare, biskup Vukšić izrazio im je dobrodošlicu ujedno posvijestivši da oni predstavljaju dio poslanja Crkve u prenošenju ljudima osnovnih poruka kršćanske vjere. U svojstvu predsjednika Vijeća za medije BK-a BiH biskup Vukšić podsjetio ih je da je, kao i protekle godine, za tekuću godinu priređen i objavljen kalendar događanja unutar Katoličke Crkve u BiH koji je dostupan u elektroničkom obliku na mrežnoj stranici Katoličke tiskovne agencije. Kazao je da im u njihovu novinarskom poslu to može biti polazišna točka u zanimanju za djelovanje Katoličke Crkve u BiH dodavši da im na raspolaganju za dodatne informacije stoje članovi Vijeća za sredstva društvenih priopćivanja BK BiH.

Upitan da ukratko iznese razmišljanja biskupa o problemu iseljavanja kao jednoj od tema zastupljenih na zasjedanju BK BiH, kardinal Puljić kazao je da biskupi smatraju predstavnike vlasti odgovornim za poduzimanje svega što je potrebno kako bi se stvorili uvjeti u kojima se mladi ljudi mogu ostvariti u ovoj zemlji. „To znači stvaranje pozitivnih zakona i da budemo svi jednaki pred zakonom kada se radi o traženju zaposlenja, o radnom odnosu i davanju redovite plaće te školovanju“, kazao je kardinal Puljić podcrtavši da je država ta koja ljude treba zbrinuti, a da je na biskupima da ljude potaknu i ohrabre. „Mi ćemo raditi na pastoralu ohrabrenja i nade da ljudi budu spremni suoči se s izazovima života“, dodao je kardinal.

Odgovarajući na isto pitanje biskup Vukšić kazao je da ta problematika svakako zahtjeva opširniju studiju društvene naravi, ali da je sigurno da bez ozbiljnih solidnih materijalnih uvjeta, prije svega mogućnosti za siguran posao i plaću, uz sva ona prava koje radnik treba ostvarivati uz taj posao, neće biti zaustavljanja iseljavanja, niti izgradnje sigurnoga i pravednoga društva. Kazao je da se teško od ljudi može i tražiti da ostaju u uvjetima u kojima njihovo dostojanstvo i njihova prava, kao i prava i dostojanstvo članova njihove obitelji nisu zaštićena te da, sve dok to nije ispunjeno, teme opstanka i ostanka više naginju ka iluziji nego stvarnosti. Pozvao je stoga predstavnike političkih vlasti i državnih struktura da ozbiljnije porade na stvaranju uvjeta za siguran posao i plaću – materijalne pretpostavke za ono što zovemo sretan život.

Na zamolbu da prokomentira nedavno izrečenu doživotnu kaznu zatvora Radovanu Karadžiću, kardinal Puljić je kazao: „Taj sud je takav kakav jest. Međutim, ne znam što da su presudili, njegovo djelo ostaje. I to je zapravo upitno. Etnički očišćeni tereni, toliki mrtvi… tako da taj sud ne može nadoknaditi ono što je rat ostavio.“ Dodao je da je potrebno stvarati takvo ozračje u kojem će se svaki čin moći nazvati pravim imenom. „Ako od toga ne pođemo, možemo samo politizirati“, zaključio je kardinal Puljić.

Upitan da pojasni svoju raniju izjavu prema kojoj se „još nije slegla klima koju je prouzročio nepravedni izborni zakon te se Hrvati u BiH doživljavaju prevareni i izigrani u svojim pravima“, kardinal Puljić kazao je da je suvišno komentirati nešto što predstavlja činjenicu i što se može provjeriti sagledavanjem statističkih podataka o glasovanju.

Izrazivši mišljenje da su podaci Katoličke Crkve u BiH, kada je u pitanju iseljavanje katolika, najtočniji, jedan novinar zamolio je za konkretne informacije o odlasku katolika iz BiH. Kardinal Puljić je naveo da su podaci kojima raspolažu relativni, ali da se prema onome što prikupljaju župnici tijekom godišnjeg blagoslova domova može ustanoviti da je u 2018. zabilježeno 10 100 manje katolika u zemlji.

Upitan da prenese razmišljanja biskupa oko zabrane euharistijskog slavlja na Bleiburgu, kardinal Puljić je rekao su biskupi ranije dali izjavu u kojoj stoji da im je žao i da osjećaju potrebu da se istinski sačuva poštovanje prema stradalima. Nadalje je kazao da je u BiH potrebno stvoriti ozračje u javnosti u kojem će svi imati osjećaje poštovanja prema mrtvima, bez obzira o kome se radi jer „iza svakog mrtvog netko živ plače“.

Nadovezujući se na istu misao, biskup Vukšić progovorio je o kršćanskoj i crkvenoj praksi molitve za pokojne pojasnivši da ona nikada nema ideološku oznaku. „Ona je uvijek samo molitva Božjem milosrđu da se pokojniku za koga se moli to isto Božje milosrđe smiluje. Prema tome, za koga god da se moli na crkveni način, ne poistovjećuje se sa pokojnikom na način njegove ideologije, njegovog načina razmišljanja, njegove bilo koje životni dimenzije osim njegove ljudskosti za koju vjerujemo da će jednom po uskrsnuću, ako Bog da, živjeti zauvijek i molimo Božje milosrđe da svakog pokojnika, pogotovo onoga kome je nasilno oduzet život, Božje milosrđe na onome svijetu nagradi vječnim životom i da mu oprosti njegove slabosti“, pojasnio je biskup Vukšić naglasivši da Crkva moleći se ne donosi sud o pokojnicima ne nego se uzda u Božje milosrđe i moli ga da im se smiluje.

KT/nedjelja.ba/hr/ https://www.nedjelja.ba/hr/Hrvatsko nebo