Povijest: Hrvatski sokol

0

 

 

 

 

Hrvatski sokol, tjelovježbena organizacija osnovana 1874. Nosioci sokolskoga pokreta bili su liberalni građanski slojevi koji su se suprotstavili odnarođivanju. Osnivač sokolskoga pokreta bio je Miroslav Tyrš (1832–1884) u Pragu (1862), a cilj pokreta bio je “tjelesni, moralni i intelektualni odgoj naroda”. Osnivačka skupština Hrvatskoga sokola održana je 27. XII. 1874. Prvo natjecanje priredio je Hrvatski sokol 15. VII. 1877. u vrtu streljane u Tuškancu.

 U listopadu 1883. otvorena je prostrana zgrada Hrvatskoga sokola u Zagrebu. Sokolske organizacije počele su se osnivati i u drugim hrvatskim gradovima: Varaždinu (1878), Bjelovaru (1884), Karlovcu i Zadru (1885), Vukovaru (1886), Gospiću (1889), Splitu (1893) i Osijeku (1896). Zahvaljujući njima, u Hrvatskoj se neometano odvijala nastava tjelesnog odgoja, koja je od 1874. obvezatna u hrvatskim osnovnim školama.

 Osim tjelovježbenog odjela, Hrvatski sokol imao je i biciklistički, mačevalački i konjički odio. Često su ti odjeli toliko razgranali svoju aktivnost da su se osamostalili kao posebni športski klubovi. S iznimnim entuzijazmom promican je i prosvjetni rad. Djelovali su orkestri, fanfare, zborovi i kazališni ansambli. Sokolska knjižnica brinula se o neprekidnoj publicističkoj djelatnosti.

 Prema starosnoj dobi članovi Hrvatskoga sokola dijelili su se na podmladak (do 14 godina), naraštaj (od 15 do 18 godina) i na članove i članice. Delegacija Hrvatskoga sokola prvi je put posjetila Prag 1882. Osnivačka skupština Saveza hrvatskih sokolskih društava održana je na Sušaku 6. XI. 1904. Prvi hrvatski svesokolski slet održan je u Zagrebu 2. i 3. IX. 1906. Savez hrvatskih sokolskih društava 1907. preimenovan je u Hrvatski sokolski savez, a iste godine primljen je u članstvo Međunarodne gimnastičke federacije (FIG).

 U svibnju 1911. gimnastička vrsta Hrvatskoga sokola sudjelovala je na V. svjetskom prvenstvu u Torinu, što je bio prvi nastup jedne hrvatske športske reprezentacije na nekom međunarodnom natjecanju. U razdoblju od 1907. do 1914. osnovano je 19 sokolskih župa, od kojih je 14 bilo u Hrvatskoj, tri u SAD-u, a dvije u BiH. Drugi hrvatski svesokolski slet održan je od 12. do 15. VIII. 1911. u Zagrebu.

 Nezadovoljni svojim položajem u Sokolskom savezu Srba, Hrvata i Slovenaca, osnovanom 1919, Hrvati su 28. V. 1922. obnovili rad Hrvatskoga sokolskog saveza. Ponovno se razvila raznolika aktivnost, koja je rezultirala organiziranjem Trećega hrvatskog svesokolskog sleta 1925. Tom prilikom u Maksimiru je od zemlje donijete iz različitih krajeva Hrvatske izgrađena sokolska mogila. Osnivanjem Sokola kraljevine Jugoslavije (1929) raspuštene su sve tjelovježbene organizacije s nacionalnim nazivima. Posljednja izvanredna skupština Hrvatskoga sokolskog saveza održana je 15. XII. 1929, kada je jednoglasno zaključeno da Hrvatski sokolski savez ne pristupi Sokolu Kraljevine Jugoslavije i da se sva društva Hrvatskoga sokola raspuste  .

 

 

 

Za portal Hrvatsko nebo priredio Jurica Majnarić

 

 

Facebook komentari

komentara