BiH ulazi u završno poglavlje krize?

Vrijeme:4 min, 33 sec

 

 

Svi koji poznaju složenu političku situaciju u BiH složit će se u ocjeni kako su nadzor nad zemljopisnim središtem države (Središnja Bosna) i prodor tzv. neretvanskim pravcem prema Neumu, ključni strateški interesi velikoopšnjačke politike i sjeme razdora između Hrvata i Bošnjaka. Tako je bilo tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba. Tako i u poratnom razdoblju. Tako je i danas …

Neosporne činjenice, bez obzira na njihova česta kriva tumačenja, kazuju da je hrvatsko-bošnjački sukob izbio u Središnjoj Bosni početkom 1993. da bi se tek u proljeće iste godine preselio u dolinu Neretve. Analiziramo li obujam počinjenih ratnih zločina, doći ćemo do zaključka da se većina ratnih zločina tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba dogodila upravo na tom području.

Samo je razlika u tome da su zločini nad Bošnjacima istraženi i procesuirani a zločini Armije BiH u Travniku, Bugojnu, Vitezu, Uzdolu, Doljanima, Grabovici i mnogim drugim mjestima i danas se pokušavaju prikazati kao sporadični incident.

Mirnodopska realizacija ratnih ciljeva

Mnoštvo je dokaza koji ukazuju na zaključak da su postupci velikobošnjačkih središta moći i u miru zapravo nastavak provedbe neostvarenih ratnih ciljeva. Tako godinama svjedočimo izjavama bošnjačkih političara kojima izrazito smeta hrvatski jezik, “šahovnica”, ili gospodarska zona u Središnjoj Bosni, normalizacija političkog stanja u Mostaru gdje su Hrvati najbrojniji narod, gospodarski prosperitet Hercegovine i veze s Republikom Hrvatskom, ali i izgradnja Pelješkog mosta kojim Republika Hrvatska povezuje svoj krajnji jug s ostatkom svog teritorija.

Prosječno obrazovanom stanovniku bilo koje od uređenih europskih država nejasno je, i potpuno nelogično, da u Europi postoje politički predstavnici koji opstruiraju implementaciju više od stotinu presuda Ustavnog suda države čiji su izabrani dužnosnici, uključujući i one o promjeni izbornog zakona i gašenju nelegalnih i protuustavnih institucija, odnosno ministarstava.

Iz Sarajeva redovito slušamo konstrukcije o navodnom Čović-Dodikovom sporazumu koji je, prema navodima velikobošnjačkih političara i sarajevskih medija koji te tvrdnje plasiraju, na tragu ranije plasiranih teza o navodnom sporazumu Tuđman-Milošević u Karađorđevu ili onom Boban-Karadžić u Grazu. Nedvojbeno, takvim se pokušajima širenja pamfleta prosječnom Bošnjaku želi sugerirati kako upravo zbog toga, Hrvatima odmah a Srbima dugoročno, treba uskratiti pravo na izbor vlastitih političkih predstavnika.

Primarni ciljevi ove kampanje je političkim Bošnjacima osigurati dva glasa u Predsjedništvu BiH i pokušati ostvariti dominaciju u Domu naroda Federacije BiH, koji ima ključnu ulogu kod formiranja vlasti na entitetskoj i državnoj razini. Naravno da među pripadnicima naroda koji nije ni približno zaokružio svoj nacionalni identitet nije problem naći one koji se na jednim izborima izjašnjavaju kao Bošnjaci, na drugim kao Hrvati, na trećim kao Srbi ili “ostali”. Jednako tako, nije problem niti među Hrvatima naći kakvog “mesara”, “tesara” ili političara “opće prakse”, prema kome će primjeniti metodu “mrkve i batine” a oni će “u ime demokratizacije” i mogućeg sudjelovanja u nekoj budućoj vlasti, zauzvrat propagirati građanske, unitarne odnosno isključivo bošnjačke političke stavove.

Poruke upozorenja iz Stoca i Neuma

Da su u HDZ-u BiH, stranci koja je na svim dosadašnjim izborima dobila plebiscitarnu potporu hrvatskog biračkog tijela, i te kako svjesni ukupne situacije govori i podatak da su stranke okupljene oko HNS-a BiH svoju kampanju započele u Središnjoj Bosni a nastavile na Neretvanskom pravcu, odnosno Neumu i Stocu.

-Duboko vjerujem da ono što govorim ovdje, da se čulo i u Sarajevu i u Banja Luci ali i u Bruxellesu i Washingtonu. Svi  su svjesni da se mora osigurati legitimitet izbora predstavnika konstitutivnih naroda iako nismo promijenili Izborni zakon. Neki su mislili da će zaustavljajući te aktivnosti stvoriti ambijent ponovno za našu nesigurnost. Poručujem, od toga nema ništa! Dobit ćemo ovu bitku kroz zajedničko organiziranje kako bismo ostali politički narod jer bez hrvatskog naroda ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine – poručio je predsjednik HDZ-a BiH i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragan Čović sa predizbornog skupa u Stocu.

Uz jasnu poruku Sarajevu i Banja Luci ali i Bruxellesu i Washingtonu, osobito se obratio Bošnjacima pozivajući ih još jednom da odustanu od izbora dva člana Predsjedništva BiH.

-Oni koji kalkuliraju da ima smisla i ovoga puta izabrati dva člana Predsjedništva BiH bošnjačkim glasovima moraju biti svjesni da će time zaustaviti sve projekte u BiH i izazvati krizu koja nikome neće donijeti ništa dobro. Još jednom pružamo ruku Bošnjacima da gradimo projekte zajedno i puno brže i u Stocu. Ukoliko neće, mi opet idemo naprijed – kazao je Čović.

Poruka službenom Sarajevu i velikobošnjačkim apetitima prema “prodoru na Jadran”, uputio je i iz Neuma.

-Neum je interes već duže vrijeme i drugih naroda i politika u BiH. I od prvog dana do danas imali smo potrebu naglašavati kako je ovo pomorsko središte Bosne i Hercegovine kako bi ono trebalo sve ono što se veže za vodu za more imati upravo ovdje u Neumu a ne drugim izdvojenim sredinama ali i kako imamo jasnu viziju kako to očuvati kao jedan prirodni biser zbog površine koju imamo unutar teritorija BiH. Nećemo dozvoliti da se ovdje grade neke luke, željeznički tokovi, ulaze neki brodovi i slični projekti i ideje o kojima smo slušali a kojima smo se uspjeli othrvati. Sličnih će tendencija vjerojatno biti međutim koliko mi budemo mudri toliko ćemo im zatvoriti mogućnost da u naše ime donose odluke – poručio je Čović sa skupa održanog u nedjelju navečer u Neumu.

Naravno, sarajevski mediji nisu propustiti izvjestiti o ovim porukama. Već su u vijestima naglasili kako je “HDZ BiH zaprijetio novim izazivanjem krize”.

Kao da neusvajanjem odluka Ustavnog suda i najavama novih pokušaja izbornog inženjeringa završno poglavlje krize u BiH već nije otpočelo?

Dalibor Martić

 

HRsvijet.net/ http://www.hrsvijet.net/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori