RAZGOVOR – Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela (Razgovarala: Mira Ćurić)

0

 

 

Kaštela su ponosna na hrvatsku povijest i baštinu

Renata Dobrić rođena je u Splitu 1970., a živi i radi u Kaštel Sućurcu. Književnica je, publicistica te ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela. Po struci je novinarka, ekonomistica, dipl. menadžerica za odnose s javnošću i dipl. knjižničarka, a trenutno studira na Poslijediplomskom doktorskom studiju Jezici i kulture u kontaktu, smjer Informacijske i komunikacijske znanosti. Promicateljica je kulturno-povijesne baštine Kaštela te autorica brojnih članaka o zavičajnim kaštelanskim temama, a možemo je nazvati i promicateljicom kaštelanske kulture. Piše prozu i kraća dramska djela na kaštelanskoj čakavštini i standardnom hrvatskom jeziku, za što je osvojila brojne nagrade (monodrame “Obitelj je svetinja!”, “Oči su pune, ma je duša prazna”, “Ne ću od svoga naroda – Karta za vječnost”, “I dok je srca, bit će i Kroatije”, pripovijetke “Napokon: Iz tame u svjetlo ili Povorka smrti”, “Duša hrvatskog ratnika” i “Politički zločin stoljeća”). Objavila je knjigu „Sućuraška Golgota“, a upravo piše „Najveću hrvatsku ljubavnu priču“. Dobitnica je Osobne nagrade Grada Kaštela za 2013. za osobiti doprinos u promicanju kulturnog i društvenog života Grada Kaštela.

Gradska knjižnica Kaštela

Unatrag nekoliko godina, iznimne zavičajne vrijednosti promiče i kao ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, inicirajući brojna kulturna događanja i razne projekte, pri čemu joj je, kako kaže, krajnji cilj učiniti Knjižnicu „dnevnim boravkom što većeg broja Kaštelana“, baš kao što je veći cilj i Kaštela učiniti što vidljivijima i prepoznatljivijima na hrvatskom kulturnom zemljovidu… Neke od brojnih projekata i programa dotaknut ćemo i u ovom razgovoru

Gospođo Dobrić, svaka knjižnica trebala bi biti kulturno stjecište i središte, mjesto susreta i kulturne razmjene, slijedeći nacionalni te zavičajni kalendar i mjesto prisjećanja na najvažnije aktere kulturne i nacionalne povijesti, mjesto promicanja zavičajnih vrijednosti… Čini se da sve to, i više od spomenutog, realizira knjižnica kojoj ste na čelu. Podsjetite, iz čega proizlazi svijest o važnosti Kaštela?

– GKK se trudi biti kulturno središte Grada Kaštela i istinsko središte zajednice, te privlačno mjesto za rad, igru i druženje, odnosno postati „dnevni boravak i dom kulture i znanja“.

Dan grada Kaštela slavi se 4. ožujka, odnosno na godišnjicu prvog spomena hrvatskog imena u pisanom dokumentu – Trpimirovoj darovnici, koja datira iz 852. godine i jedan je od najvažnijih povijesnih datuma značajnih za povijest Hrvata. Knez Trpimir je tada – darovavši crkvicu sv. Jurja u Putalju splitskoj nadbiskupiji – u pisanoj darovnici izdanoj u Bijaćima prvi put napisao “knez Hrvata milošću Božjom”, odnosno “dux Croatorum iuvatus munere divino”. U darovnici se spominje hrvatsko ime, Trpimir sebe naziva knezom Hrvata, a svoju državu Hrvatska.

Prijepis Trpimirove darovnice iz 16. stoljeća čuva se u Kaštel Sućurcu. Osim toga, prije 109 godina je don Frane Bulić – na mjestu i na temeljima stare crkvice sv. Marte i hrvatskog dvora, gdje je stolovao knez Trpimir i gdje je izdao svoju darovnicu – dao izgraditi današnju crkvicu sv. Marte u Bijaćima. Crkvica je izgrađena 1908., a o činjenici kako su u Bijaćima stolovali hrvatski narodni vladari svjedoče i pronađeni bogati arheološki nalazi koji to potkrjepljuju, a među kojima se ističe kameni namještaj starohrvatskog graditeljstva ukrašen pleterom, te brojni ostatci drugih građevina uz starohrvatsko i antičko groblje. U Trpimirovoj darovnici stoji: “Ja knez Hrvata” i “Učinjeno u mjestu koje se zove Bijaći”. Inače, prema mišljenju povjesničara, Trpimirova darovnica iz 852. godine ima veliko značenje i vrijednost kao najstarija hrvatska vladarska isprava, te ona zapravo predstavlja rodni list hrvatske državnosti, a ujedno je i prvi pisani dokument u kojem se spominje Hrvatska i ime HRVAT. Povelja kneza Trpimira je i najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava, napisan na latinskom jeziku, a to je i najstarija isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara i ujedno je prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime.

Na osnovi Trpimirove povelje može se zaključiti i kako se hrvatska država pojavila u trećem desetljeću IX. stoljeća, a kako je ista izravno povezana s kaštelanskim lokalitetima – s crkvicom sv. Jurja i Putaljem te s Bijaćima – Kaštela s pravom možemo nazvati „kolijevkom hrvatske državnosti“.

Svijest o važnosti Kaštela proizlazi iz svega navedenog i mišljenja sam kako svi moramo biti i te kako ponosni na ovaj prekrasan djelić zemaljske kugle kojim su kročili naši hrvatski kneževi i predci i u kojem je nastala hrvatska država. Inače, cijelu Hrvatsku smatram prelijepim i bajkovitim mjestom u koje sam i više nego zaljubljena.

Dakle, zbog slavne i burne povijesti koja je prohujala kaštelanskim područjem, kao i iz razloga što Kaštela obiluju brojnim kulturnim i povijesnim spomenicima i starohrvatskim crkvicama, te zato što se još knez Trpimir trudio, uz pomoć redovnika-benediktinaca širiti pismenost, i zato što je 1864. u Kaštel Novome osnovana Narodna kaštelanska čitaonica, Gradska knjižnica Kaštela se upravo iz tog razloga kroz razne programe trudi što više djelovati na očuvanju i promicanju kaštelanske kulturne i povijesne baštine.

 

Hrvatsko slovo/http://www.hrvatsko-slovo.hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara