DOBAR, LOŠ, ZAO: dr. Nikola Zebić – Od Kostajnice do njemačkih klinika
Politiku i kulturu je ovaj tjedan u talk showu Marija Vrankića “Dobar, loš, zao” zamijenila tema o zdravlju. Gost dr.sc. Nikola Zebić, rođen je 1966. u Kostajnici (Sjeverna Hercegovina), medicinski fakultet završava u Zagrebu, a pripravnički dvogodišnji staž obavio je u Požegi.
O liječniku Zebiću dovoljno govori njegov životni put kojega ćemo sažeti u idućim rečenicama.
Specijalizaciju iz Urologije dobio je u KBC-u Osijek gdje ostaje raditi 11 godina. Onda dio specijalizacije provodi na klinici za Urologiju u Essenu (SR Njemacka) gdje sprema i doktorsku Disertaciju. Specijalistički ispit iz Urologije je položio u Zagrebu i Münsteru. Od 2005. radi u Njemackoj, u klinikama u Essenu, Frankfurtu i Bayreuthu gdje i sada radi kao Oberarzt. Najvise se bavi urološkom onkologijom, endourologijom, inkontinencijama i laserskom kirurgijom.
S obzirom da se također bavi sada veoma popularnom minimalnoinvazivnom laserskom kirurgijom vlada veliki interes od strane pacijenata za tu metodu. Ima brojne pacijente kako iz Njemačke tako i sa svih područja bivše Jugoslavije. Ovaj obiteljski čovjek nije u stranoj zemlji odmah naišao na dobrodošlicu. Dokazivanje i uvjeravanje nekih ljudi u svoje znanje nije urodilo plodom ni u nekim njemačkim klinikama stoga se dr. Zebić odvažio na promjenu sredine i jačanje svoga stručnog i jezičnog znanja. U tih 15 godina na radu vani o njemu je pisao i njemački tisak, a on nam otkriva razloge svog uspjeha u liječenju uroloških problema.
Iako Njemačka danas “usisava” stručnjake svih vrsta, većina ide zbog većih primanja, ali nekolicina stručnjaka poput dr. Zebića su nerado otišli, ne zbog novaca ili uvjeta rada, već bolje primjene svoga znanja. “Naši ljudi su nekada tako programirani da su npr. prijavljeni u Frankfurtu, a žive van grada zbog jeftinijeg života, ali vole na registarskoj pločici imati ono “F” kao Frankfurt, to su zanimljivi primjeri”, kaže dr. Zebić.
“Urologija, kao ostala medicina je u ekspanziji. Operativne tehnike se mijenjaju, neki zahvati i terapijske metode se više nikako ne primjenjuju. Liječnik koji ne bi stalno čitao stručnu litereturu bio bi kao da nije studirao. Ovdje liječnici rade dobar posao s opremom koja im je na raspolaganju”, dodaje dr. Zebić.
U Njemačkoj su problemi poput onih nedavnih u Hrvatskoj s nedostatkom hitne pomoći uglavnom regulirani privatnim tužbama pacijenata koje se kroz takve procese rješavaju, dodaje.
Kako izgleda apliciranje za posao vani, kako se boriti za priznanje u stranoj zemlji, koliko papirologije, truda i odlaska od vrata do vrata treba pogledajte u video prilogu.
HMS/http://hms.ba/Hrvatsko nebo