EUROPSKI PARLAMENT: Izvješće o radikalizaciji, stranim borcima i terorizmu u BiH

Vrijeme:5 min, 47 sec

 

 

Hrvatski Medijski Servis prenosi dijelove izvješća Europskog parlamenta usvojenog 2017. koji se odnose na radikalizaciju, strane borce te terorizam, kojeg je objavio Dnevnik.ba.



Što se tiče borbe protiv organiziranog kriminala, Bosna i Hercegovina ima određenu razinu pripreme. Došlo je do određenog napretka u poboljšanju međuagencijske suradnje. Međutim, potrebno je pojačati financijske istrage. Borba protiv organiziranog kriminala i dalje je temeljna za borbu protiv kriminalne infiltracije političkog, pravnog i gospodarskog sustava zemlje. Bosna i Hercegovina i dalje treba ispuniti međunarodne standarde o sprječavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma. Bosna i Hercegovina je ozbiljno pogođena fenomenom stranih terorističkih boraca i radikalizacije. Bosna i Hercegovina već je poduzela važne mjere kako bi se riješio taj problem koji treba nadopuniti daljnjim koracima kako bi se identificiralo, spriječilo i poremetilo protok stranih terorističkih boraca koji putuju u konfliktna područja poput Iraka i Sirije. U cijeloj su zemlji identificirani džepovi radikalizacije, posebice u Vehabijskoj zajednici

Moraju se razviti i uvesti de-radikalizacijski preventivni programi. U kaznenom postupku počinju se koristiti kaznene odredbe o krivičnom djelovanju stranih paravojnih i paravojnih snaga (“stranih boraca”) u kojima se istražuje 8 predmeta. U jednom slučaju, tri osobe osuđene su na zatvorske kazne. Godine 2016. za kaznena djela terorizma pokrenute su 34 istrage protiv 43 osobe. U dva slučaja, Sud Bosne i Hercegovine donio je ukupno devet osuda za kaznena djela povezana s terorizmom. Snaga protu-terorističke radne skupine još se mora značajno ojačati. Operativna komponenta radne skupine još uvijek čeka pravila o njegovom financiranju i potvrdu formalnog statusa svojih članova. Protuteroristički kapacitet Tužiteljstva Bosne i Hercegovine porastao je imenovanjem osam novih tužitelja posvećenih terorističkim predmetima. Bosna i Hercegovina i dalje treba ispuniti međunarodne standarde Radne Skupine za Financijske Akcije (FATF) o sprječavanju pranja novca / borbi protiv financiranja terorizma (vidi također 4.1.3 i 4.3.2). Prema Radnoj Skupini Za Financijske Akcije (FATF), Bosna i Hercegovina je i dalje visoko rizična zemlja s strateškim nedostatkom u sprječavanju pranja novca / borbe protiv financiranja terorizma. Zemlja je dala pismenu obavezu na visokoj političkoj razini za rješavanje uočenih nedostataka i razvoj akcijskoj plana s FATF.

Došlo je do određenog napretka, usvajanjem strategije o integriranom upravljanju granicama (IBM) i novim zakonodavnim okvirom za migracije i azil. Međutim, zemlja i dalje treba ispuniti međunarodne standarde o sprječavanju pranja novca i suprotstavljanja financiranju terorizma. Daljnji napori potrebni su za koordinaciju i provedbu. Bosna i Hercegovina bi u narednoj godini trebala, posebice: → dodatno poboljšati kapacitete za borbu protiv terorizma kroz bolju suradnju i koordinaciju i razmjenu kriminalnih podataka, sprečavanje radikalizacije i deradikalizacijske programe.

Specijalizirani protuterorizam, trgovina ljudima, droga, cyber kriminal i financijske istrage široko su na snazi na državnoj i entitetskoj razini, iako s nedovoljnim kapacitetom. Jedinicu za Financijsku Istragu tek treba uspostaviti na Federacijsko entitetskoj razini. Zajednička radna grupa za borbu protiv terorizma ne funkcionira pravilno i njezina operativna sposobnost treba dodatno ojačati. Institucionalna sposobnost za učinkovito rješavanje različitih oblika organiziranog kriminala zahtijeva znatno poboljšanje.

Borba protiv terorizma

U lipnju, Vijeće ministara imenovalo je nove članove tijela koje će nadgledati provedbu strategije Bosne i Hercegovine za sprječavanje i borbu protiv terorizma za strategiju 2015.-2020. Međutim, tijelo još nije u potpunosti operativno. Akcijski plan za provedbu Strategije usvojen je u listopadu 2016. godine.

U borbi protiv terorizma Bosna i Hercegovina je ozbiljno pogođena fenomenom stranih terorističkih boraca i radikalizacije. Prema službenim podacima, vjeruje se da je 188 muškaraca, 61 žena i 81 dijete s državljanstvom Bosne i Hercegovine otputovalo u Siriju i Irak iz Bosne i Hercegovine te iz bosanske dijaspore u razdoblju od prosinca 2012. do prosinca 2015. godine.

Odjel za financijsko obavještajno poslovanje ima 39 zaposlenika (oko 90% svojeg planiranog kapaciteta). Odjel je organizirao tri treninga za osobe s obvezama izvješćivanja prema novom zakonu. Memorandum o razumijevanju s 12 stranih financijskih obavještajnih jedinica učinio je kontinuiranu elektronsku razmjenu informacija sa svim ostalim članovima Egmont grupe. Financijska obavještajna služba razmijenila je podatke s 32 zemlje. Podnešena su četiri izvješća o pranju novca, ali nisu dostavljena izvješća o financiranju terorizma. Fenomen stranih boraca terorista zahtijeva posvećeni pristup od strane obavještajne službe i izvršitelja zakona te dosljedne pravosudne politike prema prijestupnicima.

Na razini EU u tijeku je rad na izgradnji kapaciteta na zapadnom Balkanu i olakšavanju međunarodne policijske i pravosudne suradnje u borbi protiv prijetnji koje proizlaze iz organiziranog kriminala i terorizma, uključujući radikalizaciju koja dovodi do nasilnog ekstremizma, izazova kao što su strani teroristički borci i krijumčarenje vatrenog oružja i eksploziva.

Ovaj angažman trebao bi se dodatno ojačati temeljem uspješnih inicijativa na području sigurnosti i protuterorizma i biti poduprta tekućim dijalogom sigurnosne politike između Unije i Zapadnog Balkana, stoji u Bosnia and Herzegovina 2016 Report – izvješće o napretku usvojeno u 2017.sažetak članaka koje se odnose na radikalizaciju i strane borce te terorizam

Točka 24. napominje da je ostvaren izvjestan napredak u borbi protiv organiziranog kriminala; izražava međutim zabrinutost zbog nedostatka dosljednog pristupa u borbi protiv organiziranog kriminala zbog brojnih akcijskih planova raznih tijela kaznenog progona na različitim razinama; ističe da je potrebno još više ojačati međuagencijski okvir za suradnju; pozdravlja zajedničke istrage, no poziva na više koordiniranih operacija i bolju razmjenu informacija; poziva na poboljšanje kapaciteta tijela kaznenog progona, pa i onih za borbu protiv terorizma; poziva nadležna tijela da u tu svrhu poduzmu mjere u pogledu borbe protiv financiranja terorizma i pranja novca i na povećanje kapaciteta za provedbu financijskih istraga; pozdravlja potpisivanje Sporazuma o strateškoj i operativnoj suradnji s Europolom u cilju borbe protiv prekograničnog kriminala, među ostalim i razmjenom informacija i zajedničkim planiranjem operativnih aktivnosti; potiče i na sklapanje sporazuma o suradnji s Eurojustom;

Točka 27. ističe da polarizacija u zemlji, uz pogoršanje socioekonomske situacije, posebice u pogledu mladih, dovodi do neposredne opasnosti od širenja radikalizma; poziva na hitno povećanje napora u borbi protiv radikalizacije te daljnjih mjera za identifikaciju, prevenciju i zaustavljanje kretanja stranih boraca i kanala novca koji se ne može pratiti, a koji je namijenjen daljnjoj radikalizaciji, uključujući preko bliske suradnje s relevantnim službama država članica i zemalja u regiji i provedbom relevantnih zakona; poziva na bolju suradnju između obavještajno-sigurnosnih službi i policije; potiče na odlučno zaključenje i sankcioniranje slučajeva govora mržnje i širenja ekstremističkih ideologija putem društvenih medija; poziva na brzo uvođenje programa za deradikalizaciju i sprječavanje radikalizacije mladih u suradnji s civilnim društvom putem sveobuhvatnog obrazovanja o ljudskim pravima kako bi se pridonijelo zaustavljanju propagande o radikalizaciji i stvorila socijalna kohezija među djecom i mladima; potiče u tom smislu veće sudjelovanje mladih u demokratskom političkom procesu; poziva nadležne vlasti da se bore protiv vjerskog ekstremizma; sa zabrinutošću napominje da diljem zemlje postoje zajednice koje su se radikalizirale i ističe važnu ulogu vjerskih vođa, nastavnika i ukupnog obrazovnog sustava u ovom pogledu; nadalje ističe potrebu za pružanje instrumenata za reintegraciju i društvenu rehabilitaciju te poboljšanje i unaprijeđenije sredstava za deradikalizaciju; stoji u skraćenom djelu European Parliament – Report on Bosnia and Herzegovina 2016, sažetak izvješća usvojenog u 2017. godini s člancima koji se odnose na radikalizaciju, strane borce te terorizam.

 

hms.ba/ http://hms.ba/Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)