OPET LAŽE, DOCIRA I PRIJETI Izetbegović: Hrvati porušili Srednju Bosnu i Hercegovinu, Bošnjake stjerali u konc-logore, počinili zločine – nema ništa od trećeg entiteta

Bakir Izetbegović se u intervju za zagrebački magazin Globus ponovno predstavio kao ekskluzivni zastupnik BiH i njenih interesa. Ponovio je nekoliko osnovnih laži na kojima bošnjačko – muslimanska politika u BiH vodi strategijsku politiku uništavanja hrvatskog naroda. Neke od njih su i kako su Hrvati u BiH pozitivno diskriminirani i da je priča o majorizaciji na razini FBiH neutemeljena. Zaprijetio je, ponovno, i to kazavši kako su zahtjevi HDZ-a BiH maksimalistički i da Hrvati žive izmiješano s Bošnjacima. Slagao je i kako su Bošnjaci u BiH najglasniji su osudama islamskog terorizma.

Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA u intervju za zagrebački Globus ponovio je laži kako su Hrvati u BiH pozitivno diskriminirani, zaprijetio rečenicom kako Hrvati u FBiH žive izmiješano sa Bošnjacima i utvrdio kako je Hrvatima, nakon presude Prliću i drugima, bolje da ne spominju treći entitet. Izetbegović je kazao i kako su Središnja Bosna i Hercegovina porušene u ratu, a Bošnjaci na tim područjima završavali u konc-logorima. Čoviću zamjera doček Daria Kordića u Busovači.

Izetbegovićevo nedavno gostovanje na HRT-u izazvalo je oštre reakcije hrvatske javnosti u BiH jer je bošnjački član Predsjedništva BiH kazao kako „trećeg entiteta nema bez rata“ i utvrdio kako je svirepi zločin tzv. Armije BiH  nad 74 osobe hrvatske nacionalnosti u Križančevom selu u Vitezu vojna pobjeda.

„Izjave koje sam davao hrvatskim medijima skraćivane su do besmisla. Zato sam i otišao u jednu gledanu emisiju na HRT da pojasnim kako stvari izgledaju iz bošnjačkog i bosanskohercegovačkog kuta. Naravno da istina koja se nekome ne sviđa izaziva burne reakcije, ali, nadam se, i otrežnjenje“, rekao je Bakir  Izetbegović u intervju za zagrebački Globus.

„Hrvatska se mora suočiti s istinom o ratu u BiH“

Dodao je i kako se javnost u Hrvatskoj mora suočiti s istinom o ulozi Hrvatske u ratnim zbivanjima BiH, ali i s dugogodišnjim nerješavanjem niza otvorenih pitanja na štetu BiH.

Izetbegović je, također, kazao kako je Kolinda Grabar- Kitarović, nakon sastanka s njime u Malom stonu u jesen 2017. godine, shvatila kako nije bila u pravu glede radikalizacije u BiH.

„S predsjednicom Hrvatske susreo sam se dva puta u posljednjih pola godine. Prvi susret bio je u listopadu 2017. u Malom Stonu, nakon njenih opetovanih netočnih izjava o radikalizaciji i broju povratnika sa stranih ratišta, kojima je nanesena šteta BiH. Mislim da je nakon tog razgovora shvatila da nije bila u pravu.Drugi susret dogodio se u siječnju ove godine u Sarajevu tijekom njezina službenog posjeta BiH. Bili su to vrlo otvoreni razgovori. Nažalost, ti razgovori još nisu rezultirali time da se brojna otvorena pitanju između dviju zemalja konačno počnu rješavati“, rekao je Izetbegović.

“Hrvatska mora BiH vratiti njenu imovinu”

Izetbegović smatra kako se BiH mora vrati njena imovina u Hrvatsku, plaćati pravična naknada za korištenje vode iz Buškog jezera.

„Ili da se BiH prije početka izgradnje Pelješkog mosta garantira izlaz na otvoreno more, što je pravo koje nam pripada po Konvenciji UN o pravu mora?Zašto Hrvatska uopće ne razgovara s BiH o izgradnji Pelješkog mosta, iako se to od nje izričito traži pismom Europske komisije? Kada bismo ta pitanja počeli rješavati u duhu dobrosusjedske suradnje, to bi relaksiralo naše odnose“, rekao je Izetbegović za zagrebački Globus.

Zaprijetio i Hrvatskoj: Odnosi ne mogu ići uzlaznom linijom 

Smatra i kako s Hrvatskom BiH želi najbolje moguće odnose, ali ako Hrvatska nastavi s ignoriranjem interesa BiH, odnosi između dvije zemlje ne mogu ići ulaznom putanjom.

„Ali, ako Hrvatska nastavi s ignoriranjem interesa, stavova i prava BiH, naši odnosi ne mogu ići uzlaznom linijom. Mnogo toga smo godinama gurali pod tepih. Krajnje je vrijeme da se iskreno pristupi rješavanju desetljećima otvorenih pitanja“, rekao je bošnjački član Predsjedništva BiH i u ovom se intervju ponovno odredio za ulogu eksluzivnog zastupnika BiH.

Izborni zakon BiH: Problematični, navodni, maksimalistički zahtjevi HDZ-a BiH 

Izetbegovićj e kazao i kako se odluka Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji ne provodi, a tako ni ne donosi novi Izborni zakon zbog maksimalističkih  zahtjev HDZ-a BiH.

„Za  izmjene Izbornog zakona BiH potreban je konsenzus svih parlamentarnih stranaka. Razgovori uz medijaciju međunarodne zajednice su u toku. Prepreka postizanju dogovora su maksimalistički zahtjevi HDZ-a koji uz provedbu presude Ustavnog suda BiH, koja se odnosi na izbor Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, ultimativno traži i da se izmjeni način izbora članova Predsjedništva BiH, i to u potpunoj suprotnosti s presudom Europskog suda za ljudska prava i stavovima Vijeća za vanjske poslove EU“, rekao je Izetbegović.

Odgovarajući na pitanje što je problematično u zahtjevu da se donose novi Izborni zakon i kome bi on mogao nanijeti štetu, Izetbegović je kazao kako se Uopće se ne govori o donošenju novog izbornog zakona, već o izmjenama postojećeg kako bi se provele odluke Ustavnog suda BiH i ESLJP-a.
„U tom pogledu su problematična očekivanja HDZ-a. Prijedlog HDZ-a za izmjene načina izbora članova Predsjedništva BiH nas definitivno udaljava od provedbe odluke ESLJP-a u predmetu Sejdić-Finci, nanoseći tako štetu europskoj budućnosti BiH, jer je provedba te odluke jedan od uvjeta za članstvo BiH u EU“, rekao je Izetbegović.

Lažna Izetbegovićeva briga o Hrvatima u Tuzlanskom i Unskom-sanskom kantonu 

Smatra i kako bi, prema prijedlogu HDZ-a BiH, Hrvati u Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu, izgubili svoje predstavnike.

„Slično je i s prijedlogom HDZ-a po pitanju izbora Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Po tom prijedlogu Bošnjaci iz Livanjskog i Posavskog kantona ne bi imali svoje predstavnike u Domu naroda, a Hrvati bi izgubili svoje predstavnike iz Tuzlanskog, Sarajevskog i Unsko-sanskog kantona. Dakle, i Hrvati i Bošnjaci izgubili bi svoje predstavnike iz dijelova Federacije u kojima su u manjini, a upravo Hrvati i Bošnjaci iz tih sredina bolje razumiju zaštitu vitalnih nacionalnih interesa od onih koji žive u sredinama gdje su većinski narod“, smatra Izetbegović.

“Hrvati u RS-u ostavljeni od hrvatske politike, svedeni na Srednju Bosnu i Hercegovinu” 

Tvrdi i kako su Hrvati u RS-u ostavljeni pod hrvatske politike, a da bi istu sudbinu doživjeli u nekim dijelovima Federacije BiH.

„Njihov utjecaj sveo bi se na predstavnike koji dolaze iz Hercegovine i Srednjobosanskog kantona. Ovaj prijedlog HDZ-a je i u suprotnosti s Ustavom Federacije BiH koji garantira da će u Domu naroda biti po jedan delegat iz svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona u čiju skupštinu je izabran jedan takav zastupnik“, rekao je Izetbegović.

Odgovarajući na pitanje, nije li bolje promijeniti zakon nego održati izbore po zakonu koji nije u skladu s Ustavom, Izetbegović je kazao da je bolje, ali nije bolje nego je puno gore napraviti izmjene Izbornog zakona BiH koje nisu u skladu s Ustavom Federacije BiH ili Ustavom BiH, drugim riječima napraviti neustavne izmjene Izbornog zakona.

Negiranje Ustava BiH: Hrvata ne biraju Hrvati? 

O strahovima Hrvata u BiH da im se ne dogodi ponovno Komšić i da bošnjačka većina ne izabere hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Izetbegović je kazao kako u Ustavu BiH nigdje ne stoji da Hrvata biraju Hrvati.

„Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se iz Federacije direktno biraju jedan Hrvat i jedan Bošnjak. U Ustavu i Izbornom zakonu BiH nigdje ne stoji da Hrvata biraju Hrvati, a Bošnjaka Bošnjaci. Takva odredba bila bi potpuno suprotna svim međunarodnim i europskim izbornim standardima. Štaviše, ESLJP je u predmetu Sejdić-Finci odlučio da je i postojeća odredba Ustava BiH diskriminatorna, te je naložio BiH da svakom građaninu omogući pravo kandidature za člana Predsjedništva BiH“, rekao je Izetbegović.

Smatra i kako je riješenje u tzv. Fuleovou modelu koji je, prema njegovim rječima, HDZ BiH prije pet godina odbio.

„Očekivanja HDZ da se izmjenama Izbornog zakona BiH osigura da isključivo Hrvati biraju Hrvata u Predsjedništvo BiH su u očiglednoj koliziji s ovom odlukom ESLJP-a. Vijeće za vanjske poslove EU nedavno nas je upozorilo da ne činimo nijedan korak koji će nas udaljiti od provedbe te odluke. Dakle, izaći u susret i jednim i drugim zahtjevima je slično rješavanju kvadrature kruga“, rekao je Izetbegović.

Tisuću puta ponovljena laž: Hrvati su pozitivno diskriminirani 

Odgovarajući na pitanje, zašto Hrvati, kao brojčano najmanji  konstitutivni narod, moraju strahovati od mogućnosti da im, kad je riječ o Federaciji, veći narod određuje političke predstavnike, Izetbegović je kazao kako su Hrvati u BiH pozitivno diskriminirani.

„BiH je, po ustavnoj definiciji, država triju konstitutivnih naroda i ostalih, dakle svih njenih građana. I svi njeni građani imaju pravo glasati za koga hoće. Europski izborni standardi i odluke ESLJP-a nas obavezuju da svim građani bez obzira na njihovu etničku pripadnost omogućimo da biraju i da budu birani. U EU su zgroženi segregacijskim modelom “dviju škola pod jednim krovom”, gdje hrvatski roditelji ne dopuštaju svojoj djeci da sjede u istom razredu i dišu isti zrak s bošnjačkom i srpskom djecom. Ne trebaju nam i “dvije televizije pod istim krovom”, “dvije izborne jedinice pod istim krovom” itd.“, rekao je Izetbegović.

“Priča o majorizaciji neutemeljena” 

Ponovnio je i kako je priča o majorizaciji Hrvata u FBiH bez realnog utemeljenja.

„Priča o majorizaciji Hrvata u Federaciji BiH je bez realnog utemeljenja, nastala je na stalnom ponavljanju takve teze. Ustvari, mnogo je primjera pozitivne diskriminacije. Prema popisu iz 2013. godine, Hrvata je 15 posto u BiH, a na rukovodećim mjestima u državnim agencijama nalazi ih se oko 30 posto od ukupnog broja. Broj ukupno zaposlenih u državnim institucijama je 19 posto. U Federaciji BiH, gdje Hrvati čine oko 22 posto stanovništva, na rukovodećim pozicijama je njih 34 posto. Od ukupnog broja državnih službenika u Federaciji, Hrvata je 24 posto, opet više nego na popisu“, smatra Izetbegović.

Tvrdi i kako danas, od 17 izlasnika u Domu naroda Parlamenta FBiH, njih 14 je HDZ-ovih i da se u Vijeću ministara BiH nijedna odluka ne može donijeti bez Hrvata.

„Nijedan zakon ne može se donijeti bez predstavnika hrvatskih političkih stranaka, jer sve mora proći kroz domove naroda u kojima Hrvati imaju adekvatne mehanizme zaštite svojih vitalnih nacionalnih interesa. I prema sadašnjim ustavnim rješenjima i primjenom sadašnjeg Izbornog zakona, od 17 delegata u Domu naroda FBiH 14 ih je iz HDZ-a, a Dragan Čović je član Predsjedništva BiH. U Vijeću ministara BiH ne može se donijeti nijedna odluka bez Hrvata itd.“, rekao je Izetbegović.

“Izborna jedinica s hrvatskom većinom nemoguća”

Na prijedloge o uspostavi triju teritorijalnih jedinica – jedne u RS- u i dvije u FBiH ( jedna s hrvatskom, a druga s bošnjačkom većinom), Izetbegović, odgovarao kako je to suprotno odlukama ESLJP.

„Odluke ESLJP-a, ne samo ona u predmetu Sejdić-Finci, nas obavezuju da svakom građaninu BiH, na svakom pedlju njene teritorije omogućimo da bira i da bude biran. Stvaranje etničkih izbornih jedinica bi definitivno bilo protivno ovim odlukama ESLJP koje reafirmiraju multietnički sadržaj BiH. Uostalom, šezdeset posto Hrvata u Federaciji BiH živi izmiješano s Bošnjacima. Nemoguće je praviti etničke izborne jedinice u tim multietničkim sredinama“, rekao je Izetbegović.

Objasnio je i zašto bošnjački političari i mediji misle da bi stvaranje izborne jedinice s hrvatskom većinom vodilo stvaranju trećega, hrvatskoga entiteta.

„Svaka homogenizacija i segregacija vodi takvim tendencijama, zaokruživanju teritorijalnog“, rekao je Izetbegović.

Odgovarajući na pitanje zašto se  bošnjačka politička elita oštro protivi bilo kakvoj varijanti da Hrvati dobiju svoju teritorijalno-političku jedinicu, da BiH postane federacija triju republika, odnosno, ne bi li upravo to jamčilo Bosni i Hercegovini jedinstvo i čuvalo je od potencijalnih nacionalnih separatizama, Izetbegović je kazao kako je Hrvatima najbolje da to ne spominju zbog samih sebe.

“Porušena Hercegovina, Srednja Bosna, konc-logori, udruženi zločinački pothvat” 

„Takva mogućnost je i historijski isprobana nasilnim pokušajem uspostavljanja tzv. Herceg-Bosne. Rezultat je bio da su s tih područja protjerani Bošnjaci i Srbi i uklonjeni tragovi njihova postojanja. Počelo je rušenjem pravoslavne crkve u Mostaru, nastavljeno rušenjem doslovno svih džamija, završeno rušenjem Starog mosta. Porušena je Hercegovina i Srednja Bosna, dojučerašnji suborci Bošnjaci su satjerani u konc-logore, počinjeni nevjerojatni zločini o kojim možete pročitati sve u presudi Haškog tribunala Prliću i ostalima za udruženi zločinački pothvat. Hrvati su bili najveći gubitnici tog pothvata, i brojčano i moralno. Zato je najbolje i ne spominjati “treći entitet” ili bilo kakve etno-teritorijalne političke jedinice“, smatra Izetbegović.

U Hrvatskoj i među Hrvatima u BiH stječe se dojam da središnje državne vlasti u Sarajevu, osobito njezina bošnjačka komponenta, podcjenjuju opasnosti od ekstremnih vjersko-političkih zajednica, vahabitskih i salafističkih, koje mladima prenose ideje vrlo bliske idejama Islamske države. Odgovarajući na pitanje je li kamp za bošnjačke dječake i mladiće kod Tešnja zaista “gimnastički” i samo gimnastički, Izetbegović je kazao kako taj dojam stvaraju mediji.

“Bošnjaci najoštriji u osudama islamskog terorizma” 

„Taj dojam im, ne slučajno, nameću neki politički akteri i mediji, netočnim i potpuno neutemeljenim tvrdnjama o hiljadama povratnika sa stranih ratišta ili izjavama o tobožnjoj namjeri stvaranja “islamske države”“, rekao je Izetbegović.

Tvrdi i kako su se institucije BiH odlučno suprotstavile nasilnom ekstremizmu i terorizmu.

„BiH je kao članica Koalicije za borbu protiv ISIL-a dala vrlo konkretne doprinose. Prva smo država u regiji koja je sudjelovanje svojih državljana u stranim paravojnim formacijama proglasila kaznenim djelom. To je rezultiralo time da u posljednje dvije godine nije bilo zabilježenih odlazaka na strana ratišta“, rekao je Izetbegović.

Tvrdi kako su posebno glasni Bošnjaci u osudama svih vidova terorizma i nasilnog ekstremizma.

„Bošnjački politički, intelektualni i vjerski lideri jasno su se ogradili od ekstremnih ideologija u Zajedničkoj izjavi o osudi terorizma i nasilnog ekstremizma od 4. decembra 2015. godine“,rekao je Izetbegović.

“Specijalni rat protiv Bošnjaka” 

Smatra i kako unatoč svemu tome, traje specijalni propagandi rat protiv Bošnjaka koji vode pojedini akteri u BiH i regiji.

„Cilj je da se bošnjačkom narodu stavi stigma islamskog radikalizma i da nas se prikaže u negativnom svjetlu i kao tobožnju prijetnju zapadnom svijetu.Namjera onih koji vode ovu antibošnjačku propagandu jest da potkopaju poziciju Bošnjaka i izvrše pritisak na njihove lidere da prihvate antieuropska rješenja u BiH. Te priče o nekakvim obukama, devet tisuća vojnika, kampovima i čega se sve nismo nagledali na naslovnim stranicama novina u Srbiji izgovor su za vlastitu radikalizaciju, za stvaranje vlastitih paravojnih jedinica, za tvrdnje o “nemogućem životu s Bošnjacima” i potrebi za “izlaskom iz propale zajednice koja se radikalizira” i tako dalje“, tvrdi Izetbegović.

Loš odnos s Čovićem: Sporni doček Darija Kordića 

Zaključio je i kako na njegov loš odnos s hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, utječe, upravo sam Čović kojem su bliži srpski lideri koji nanose štetu BiH.

„Potrebna nam je iskrena suradnja, ali cijenim da Dragan Čović nije pokazao dovoljno poštovanja prema Bošnjacima s kojima Hrvati najkonkretnije dijele životni prostor. Bliži su mu bili neki srpski lideri koji nanose štetu BiH, ali i neki bošnjački lideri koji nanose štetu vlastitom narodu. Uz njihovu pomoć on je pokušavao vršiti pritisak na mene i SDA, umjesto da se zajedno sa mnom suprotstavio onima koji koče reforme i prave štetu BiH. Kako očekivati da se odnosi između nas ne pogoršaju ako Čović svečano dočeka ubojicu Bošnjaka, presuđenog ratnog zločinca Darija Kordića; ako nakon presude Prliću i ostalima staje na stranu presuđenih za udruženi zločinački pothvat, nijednom riječju ne iskaže pijetet prema žrtvama; ako optuži Bošnjake da žele u BiH stvoriti “islamsku državu”, ako tako nevjerojatnu i drsku tvrdnju izgovori pred predsjednikom Europske narodne stranke Josephom Daulom, pa je kasnije ponovi pred kamerama; ako gurne u ladicu ugovor koji država BiH treba potpisati s Islamskom zajednicom u BiH, a kakav je već ranije potpisala s Vatikanom i Srpskom pravoslavnom crkvom, i koristi to kao instrument političke trgovine itd.?“,rekao je Izetbegović.

Dodikova politika može dovesti do rata

Izetbegović je kazao i kako smatra kako do rata može dovesti sve opasnija politika Milorada Dodika koji je odlikovao Karadžića i druge koji su osuđeni, prema njegovim rječima, za ratne zločine i genocid u Srebrenici.

„O sukobima koji mogu dovesti do rata pišu svi regionalni, a u posljednje vrijeme i svjetski mediji. Zašto bih ja izbjegavao da govorim o tome i pravio se da ne vidim kamo nas može odvesti sve opasnija i drskija politika Milorada Dodika?“, rekao je Izetbegović.

Smatra kako je Dodikov plan pocijepati BiH.

„Nabavio 2500 jurišnih pušaka, u više navrata kazao da je njegov plan pocijepati BiH. Šutnja na ovakve izjave samo bi ohrabrila i ubrzala donošenje opasnih odluka od strane radikalnih snaga u entitetu RS. Zato neću šutjeti. Govorit ću, i bit ću jasan. Moja je ustavna obaveza da štitim teritorijalni integritet i suverenitet BiH i odlučno ću se suprotstaviti svakom nasrtaju na BiH, svakom pokušaju njene daljnje etno-teritorijalne podjele“, rekao je Izetbegović.

Napomenuo je i kako su BiH pokušali podijeliti devedesetih, a da su svi svjedoci posljedica koje je ostavio za sobom, dogovor u Karađorđevu.

„Svi koji se usude krenuti u takve nepromišljene avanture snosit će odgovornost za ono što će se u tom slučaju neminovno dogoditi. BiH su pokušali podijeliti i devedesetih, i svi smo svjedoci kakve je posljedice dogovor u Karađorđevu imao za BiH“, rekao je Izetbegović.

„Nije prijetnja ratom ako kažem da ću braniti BiH“

Tvrdi i kako on ne prijeti ratom ako kaže da će braniti BiH.

„Zamjena je teza tvrditi da ja “prijetim ratom” kada kažem da ću braniti državu. Rat prizivaju oni koji prijete razbijanjem BiH“, naveo je Izetbegović.

O odnosima između Srbije i BiH, Izetbegović je kazao kako prolaze kroz povremene i očekivane krize, ali da ti odnosi s vremenu postaju bolji.

„Sa Srbijom imamo neriješeno pitanje demarkacije granice, vlasništva nad hidroelektranama i korištenja vodnih resursa na Drini. I s te strane očekujemo otvoren dijalog i rješavanje svih otvorenih pitanja. Na to nas obavezuje i nova strategija Europske komisije“, rekao je Izetbegović.

S Vučićem dobra suradnja 

Smatra i kako dogovor o gradnji autocesta s Aleksandrom Vučićem može poboljšati odnose Srbije i BiH.

„I to će, uz ekonomski razvoj u područjima kojima će proći autoput, biti jedan od rezultata dogovora koji smo postigli uz veliku i nesebičnu podršku Republike Turske“, rekao je Izetbegović.

Naveo je i kako Dodik, u svom stilu, daje neodmjerene izjave, prkosi bez razloga i potrebe.

„Onda je on(Dodik) na sastanak na kojem je počela konkretizacija projekta poslao respektabilan tim predstavnika iz entiteta RS“, rekao je Izetbegović.

U Republici Srpskoj provodi se veliko naoružavanje policije automatskim puškama – 2500 strojnica za 2500 pripadnika jedinice koja bi trebala biti glavna zaštita od mogućih terorističkih napada. Iako su središnje državne vlasti u Sarajevu dale za to sve dozvole entitetskim vlastima u Banjoj Luci, taj se potez tumači kao Dodikov prvi korak u stvaranju neke buduće vojske Republike Srpske.

Izetbegović smatra kako je nabavljeno 10 puta više pušaka od realnih potreba policije u entitetu RS.

„Nabava tolike količine pušaka koje inače koristi vojska, a ne policija, uznemirujuća je poruka za sve normalne i dobronamjerne ljude u BiH i regiji. Već ranije sam upozoravao na proces militarizacije policije RS kao i na formiranje paravojnih jedinica u tom dijelu BiH. Ako se Dodika, koji je već na američkoj ‘crnoj listi’, ne zaustavi, to će biti problem ne samo za BiH nego i za regiju, a time i za EU“, smatra Izetbegović.

Naveo je i kako nitko ne prijeti entitetu RS te da je ta priča potrebna kako bi Dodik opravdao militarizaciju policije RS-a.

„Ne vjerujem da je Dodik u ovim okolnostima spreman da izaziva sukobe. Njegov je kratkoročni cilj da na valu populizma i secesionizma pobijedi na predstojećim izborima, a dugoročni dovršetak srpske dominacije u entitetu koji po Ustavu pripada svim narodima i građanima BiH“, rekao je Izetbegović.

Napomenuo je, pak, i kako ne treba podcijeniti sile koje ovakva Dodikova politika može osloboditi.

„Kada iz boce pustite šovinistički i militaristički duh, kao što je to uradio Milošević, nemoguće ga je vratiti nazad“, rekao je Izetbegović i dodao kako je „naš odgovor na to ubrzanje integracijskih procese koji BiH vode u EU i NATO, držanje fokusa ovih asocijacija na zapadnom Balkanu i BiH“.

Trilaterani susret u Mostaru: Zemlje zapadnog Balkana upućene jedna na drugu

Najavljen je i trilaterani susret političkih predstavnika BiH, Hrvatske i Srbije u Mostaru. Izetbegović je kazao kako su sve zemlje u regiji Zapadnog Balkana upućene jedna na drugu.

„Dijalog na principima međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti, koji će pratiti ubrzano rješavanje otvorenih pitanja, jedini je put za izgradnju povjerenja. Da bi se odnosi nastavili popravljati, potrebno je da Hrvatska i Srbija prihvate BiH kao ravnopravnog sugovornika i partnera, da se prestanu stalno i iznova ignorirati naši stavovi, interesi i prava“, rekao je.

Smatra i kako se odnosi među narodima u BiH moraju normalizirati.

„Proces pomirenja i normalizacije se namjerno koči i vraća unatrag: negira se genocid, nagrađuju i slave ratni zločinci, prijeti separatizmom“,rekao je Izetbegović.

G.Lujanović

Dnevnik.ba/ http://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo