Gužva u šumi. Životinje su se sjatile oko kućice gospođe Kornjače. Načelnik Medo vodi istragu. Tu su prometnik Zeko i inspektorica Lija. Kornjaču je opljačkala ulična banda puževa koja operira oko starog hrasta. Medo: „Gospođo Kornjača opišite napad?“ Kornjača: „Joj gospon redarstvenik, ne mrem vam opisati. Sve se zbilo tak munjevito.“ Prijelomna vijest: Banda puževa „Ljigave Munje“ prema riječima očevidaca viđena je u bijegu s druge strane šumskog potoka. Redarstvo je u akciji „Ak te vlovim, bolje da te nema“. Potjeru predvodi redarstvenik Vuk.

BDP Hrvatske usporava rast u odnosu na činjenicu da je to usporavanje veće u odnosu na usporediva usporavanja usporedivih novih članica EU. Konkretno govoreći, primjerice Rumunjska i Bugarska prestižu Hrvatsku koja time ponosno zasjeda na začelje EU. Središnji udio u smanjenom rastu BDP-a od 2.0 je osobna potrošnja. Ministar Marić javno je rekao kako „je rast sporiji i ispod očekivanja“. (28. 02. 2018.) To je važna samospoznaja koju ne bismo mogli steći da smo izvan Eurostata i EU; samospoznaja o tome kako smo najgori. To je činjenica. Javna, mjerljiva i provjerljiva. Predsjednica RH to je opisala riječima: „Stojimo u mjestu dok drugi napreduju.“ (02. 03. 2018.)

Pitanje o uzrocima usporenog rasta, kažu stručnjaci vrlo je kompleksno, ali zato pitanje o nastavku stagnacije i o većem zaostajanju, najmanje do turističke sezone nije toliko kompleksno, štoviše, nije Bogznakako teško odgovorivo. Radi se uglavnom o činjenici da Hrvatska temeljem svojih resursa ne proizvodi izvorne proizvode konkurentne na zapadnim i EU tržištima i ne izvozi ih. To se može nazvati i stagnacijom i usporavanjem proizvodnje (pogotovo industrijske, ali i ostale). Koji su konkurentni proizvodi koji će presudno i dugoročno utjecati prije svega na zdravlje tuzemnog gospodarstva? Čime to Hrvatska sudjeluje na EU tržištima? Ukratko ni sa čim.

Ovdje na umu imajmo vrlo osobit dio izvoza. Isključimo izvoz samih resursa (npr. drvne građe ili ljudskih resursa). Isključimo i izvoz gotovih proizvoda i usluga koji se temelji na prethodnom uvozu resursa kako bi se proizvodi i usluge proizveli. Itd. Uzmimo u obzir samo izvoz proizvoda i usluga koji su izvorni (temeljeni na jedinstvenim inovacijama i izumima), koji su proizvedeni većinom od hrvatskih resursa i koji su konkurentni na EU tržištima. Koliko je takvih? Koliko pridonose EU tržištima? Koliko pridonose tuzemnom gospodarstvu? Vjerojatno ne previše.

Hrvatska nije gospodarska i izvozna država i nacija. Čak niti onih proizvoda i usluga u kojima bi mogla biti konkurentna na EU tržištima (dio struke sugerira takvu prosudbu, Ekonomski Lab, 28. 02. 2018.). Zašto je tome tako nadilazi stručnost trenutnog autora i spada pod odgovor na prethodno pitanje o uzrocima. Činjenica jest, a kako me izvješćuju ljudi koji rade za strane tehničke kompanije, da je Hrvatska pod vidikom tehničkih kompanija nezanimljiva investitorima prije svega zbog mnogih barijera. Kad tih barijera ne bi bilo, država ne bi ovisila o prihodima od njih, nego o konkurentnosti hrvatskih kompanija na EU tržištima.

Kad tih barijera ne bi bilo Hrvatska bi prestala biti gospodarski birokratski pakao, a postala bi ili bi barem krenula putem postajanja gospodarskog investicijskog toplog i ljudskog okruženja koje vrednuje svoje državljane prije svega kao ljude kojima bez prevelikih i nenužnih uplitanja omogućuje ne samo da ostvare dovoljno, nego i da solidno žive od svog rada za svoj džep.

Hrvatska lisnica od hrvatskog je džepa daleko 2018. otprilike koliko je to bila i 1988. Stoga nije potrebna velika mudrost kako bi se uvidjelo da se malo toga promijenilo. Ovdje se radi o činjenicama, a ne o tumačenjima. O realizmu, a ne o pesimizmu. Naime, pesimistični tekst na ovu temu ledi krv u žilama. Zbog niza drugih događaja i optimističnog tumačenja sama činjenica usporenog rasta BDP iako nije prešućena ipak nije prezentirana kao alarmantna, iako se radi o gospodarskoj činjenici koja na neki način suuzrokuje sve ostale npr. demografske.

K.K. na Trnju, 03-03-2018

Kristijan Krkač/À Propos/https://kristiankrkac.wordpress.com /Hrvatsko nebo