GRABAR KITAROVIĆ: Hrvatska i Turska mogu doprinijeti dogovoru Hrvata i Bošnjaka

Bosnu i Hercegovinu želimo vidjeti kao zemlju koja ostvaruje napredak na putu ka članstvu u EU-u, zemlju kandidata koja uspješno vodi pregovore o članstvu kao i zemlju s aktivnim Akcijskim planom (MAP) za članstvo u NATO-u. Turska i Hrvatska kao članice NATO-a mogu zajednički raditi na podršci BiH u tom kontekstu, u kontekstu NATO-a, rekla je za Anadolu Agency Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske.

Hrvatska predsjednica je podsjetila na značajnu ulogu Hrvatske i Turske kada je u pitanju podrška BiH u vidu određenih ranijih posredovanja i olakšica.

“Sada je vrijeme da radimo to isto. Zemlja (BiH, op.a.) je ušla u razdoblje stagnacije”, kazala je Grabar-Kitarović.

”BiH, nažalost, gubi pozornost velikog broja zemalja članica Europske unije”, upozorila je.

“Ljudi se uglavnom čine zadovoljnima mirom ili bar ‘prividnim mirom’ koji trenutno vidimo. Međutim, situacija se u jednom momentu može zakomplicirati iz sigurnosnih ili ekonomskih razloga. Zemlji je potrebna povoljna atmosfera koja bi omogućila ekonomski, politički i napredak u drugim oblastima poput provođenja reformi, a sve u korist građana Bosne i Hercegovine. Kao što znate, u Bosni i Hercegovini će ove godine biti održani izbori. Trenutna situacija u vezi s novim izbornim zakonom je neizvjesna. Zajedno s Turskom možemo doprinijeti dogovoru prije svega između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, ali i sva tri naroda u BiH. Moramo je podupirati kao suverenu, teritorijalno integriranu državu, ali to zaista zahtijeva političku emancipaciju koju smo čekali da državne institucije poduzmu kako bi bile u mogućnosti donijeti odluke u ime naroda”, pojasnila je Grabar-Kitarović.

Podržava pravdu za žrtve i kažnjavanje odgovornih za zločine

Ocjenjujući rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji je nakon više od dvadeset godina završio s radom, Grabar-Kitarović je kazala kako podržava pravdu za žrtve i kažnjavanje odgovornih za zločine.

“Mi smo bili jedna od zemalja koje su se zalagale za otvaranje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i jedan od njegovih osnivača, jer smo željeli da žrtve dočekaju pravdu, a pojedinci osude za zločine za koje su se teretili”, rekla je hrvatska predsjednica.

U općem smislu, smatra Grabar-Kitarović, ”Haški tribunal je bio uspješan u svom radu, ali je imao i više manjkavosti pa je zbog administrativnih procesa njegov rad usporen i to je bio razlog zbog kojeg sve žrtve nisu mogle dobiti pravdu pred tim sudom”.

Kako je kazala, sa zatvaranjem Haškog tribunala zatvorena je i jedna stranica u povijesti te napravljen korak ka budućnosti kompromisa i rješavanja problema. Grabar-Kitarović smatra da kada su u pitanju zločini, djela pojedinaca ne trebaju biti poistovjećivana s nekom zemljom ili narodom.

Govoreći o izgradnji Pelješkog mosta, Grabar-Kitarović je kazala da su nadležne institucije Hrvatske u kontaktu s onima u Bosni i Hercegovini.

“Važno je podvući da most nema veze s bilo čime što je protiv Bosne i Hercegovine ili bilo kojeg naroda. Ne radi se o zaobilaženju Bosne i Hercegovine, jer je Hrvatska duboko uključena u stabilizaciju naše susjedne zemlje s kojom dijelimo tisuću kilometara dugu granicu”, rekla je Grabar-Kitarović.

Podsjećajući na podršku Turske u vrijeme proglašenja nezavisnosti Hrvatske Grabar-Kitarović je kazala kako je “Turska bila uz Hrvatsku kada je bilo najteže i kada je bilo vrlo malo prijatelja”.

Dodala je kako će Hrvatska nastaviti biti prijatelj Turskoj u EU i NATO-u.

Pohvalila je i ulogu Turske kada je riječ o rješavanju pitanja sirijskih izbjeglica, te podsjetila kako je migrantski val 2015. i početkom 2016. zahvatio i Hrvatsku. Istakla je kako je i sporazum o readmisiji izbjeglica koji su Turska i EU postigle 18. ožujka 2016. godine važan i za tu zemlju.

Osvrnuvši se na odnose s Turskom, predsjednica Hrvatske izjavila je kako postoji potencijal za poboljšavanje bilateralnih odnosa.

Grabar-Kitarović je podsjetila na Erdoganovu posjetu Zagrebu 2016. godine tijekom koje je razgovarano o bilateralnoj suradnji. Istakla je kako se i na međunarodnim sastancima imala priliku susresti sa turskim predsjednikom.

”Smatram da s predsjednikom Erdoganom trebamo održati i više sličnih sastanaka kako bismo razgovarali o bilateralnim odnosima i kako pojačati suradnju na polju ekonomije, obrazovanja i kulture“, istakla je Grabar-Kitarović.

Kazala je kako se među važnim pitanjima nalaze i područje jugoistočne Europe, članstvo u EU, mirovni proces na Bliskom istoku, posljednja zbivanja u zemljama Zaljeva, ali i druga.

Zahvalna Turskoj na podršci u teškim vremenima

Hrvatska predsjednica je istakla kako su bilateralni odnosi veoma dobro napredovali.

”Uvijek smo zahvalni na podršci koju je u teškim vremenima Turska pružila Hrvatskoj. Nismo zaboravili podršku kako tijekom, tako ni nakon rata“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ukazala je i na ekonomsku suradnju dvije zemlje te podsjetila kako je tijekom Erdoganove posjete Zagrebu bio organiziran ekonomski forum.

”Obim trgovine je porastao i u prvih devet mjeseci prošle godine iznosio je 350 milijuna eura“, rekla je Grabar-Kitarović, dodavši da je sretna zbog cilja od milijardu dolara obima trgovine dvije zemlje.

Prema njenim riječima jedan od najznačajnijih koraka za ispunjavanje cilja bit će i otvaranje predstavništva Hrvatske ekonomske komore u Istanbulu ove godine.

Izrazila je želju o povećanju investicija Turske u Hrvatsku i smatra i kako bi obostranim posjetama poduzetnika i omogućavanju turskim investitorima da otkriju mogućnosti poslovanja u Hrvatskoj, mogli biti ispunjeni ciljevi.

Grabar-Kitarović je kazala i kako se u posljednje vrijeme radi na imenovanju hrvatskog veleposlanika u Turskoj.

“Nastojimo pronaći pravog kandidata za Tursku. Turska je veoma važna za nas i želimo ovdje imati veleposlanika na visokoj razini“, rekla je Grabar-Kitarović.

Hrvatska predsjednica je ujedno i prva žena u povjesti NATO-a koja je obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.

Prema riječima Grabar-Kitarović, biti žena u politici je prednost iz razloga što kao netko tko dolazi iz manjinske grupe, aludirajući na manju zastupljenost žena u politici, ima drugačija viđenja što je samim tim čini osjetljivijom prema potrebama drugih manjina.

hms.ba/ http://hms.ba/Hrvatsko nebo