Dnevni ispadi Drage Pilsela

Dijabetičarima se baklave ne preporučuju. Jer, molim lijepo, što ima KGK raditi u Ankari osim da se počasti turskim delikatesama i, uz put, pohvali Erdogana na demokratičnosti? Neki važni međunarodni poslovi u pitanju? Kao ono slikanje ispred ograde Bijele kuće?

PREKOMJERNO konzumiranje alkohola složeni je problem koji neki stručnjaci dijele u tri kategorije: rizično konzumiranje alkohola, konzumiranje alkohola u štetnim količinama i ovisnost o alkoholu. Svjetska zdravstvena organizacija opisuje rizično konzumiranje alkohola kao “redovito uživanje alkohola koje bi moglo imati štetne posljedice” po čovjekovo fizičko i psihičko zdravlje te društvo u cjelini. Ono podrazumijeva uživanje alkohola u većoj količini od one koju zdravstveni stručnjaci smatraju neškodljivom. Konzumiranje alkohola u štetnim količinama, ili zloupotreba alkohola, podrazumijeva uživanje alkohola u količinama koje nanose štetu bilo fizičkom bilo psihičkom zdravlju osobe, ali još nisu dovele do ovisnosti. Ovisnost o alkoholu definira se kao “nemogućnost apstiniranja od alkohola”. Osoba koja je ovisna o alkoholu osjeća jaku želju za njim te nastavlja piti unatoč problemima koje zbog toga doživljava. Kad ne pije alkohol, ima simptome apstinencijske krize.

Opasan za psihičko zdravlje

Većina alkoholnih pića sadrži etilni alkohol, ili etanol. To je živčani otrov — tvar koja može oštetiti ili uništiti živčani sustav. Pijana osoba zapravo je doživjela jednu vrstu trovanja. Tijelo može razgraditi etanol i pretvoriti ga u neškodljive tvari, no to se ne događa u tren oka. Ako se alkohol pije brže nego što ga tijelo može razgraditi, u tijelu se povećava koncentracija etanola i on počinje znatno ometati rad mozga. Na koji način?

Govor, vid, koordinacija pokreta, sposobnost rasuđivanja i ponašanje povezani su s nizom složenih kemijskih reakcija koje se odvijaju u moždanim neuronima. Etanol mijenja tok tih reakcija tako što smanjuje ili povećava utjecaj određenih neurotransmitera — kemijskih tvari koje prenose živčane impulse s jednog neurona na drugi. Time se mijenja protok informacija u mozgu, tako da on ne može ispravno funkcionirati. Zato osoba koja je previše popila ne može razgovjetno govoriti, ima zamagljen vid, sporo se kreće i gubi kontrolu nad svojim ponašanjem. Sve su to uobičajeni simptomi pijanstva.

U mozgu osobe koja već duže vrijeme pije alkohol dolazi do promjene određenih kemijskih procesa, čime se mozak nastoji zaštititi od toksičnog djelovanja etanola i omogućiti normalno funkcioniranje živčanog sustava. Tako se razvija tolerancija prema alkoholu, uslijed koje jednaka količina alkohola ima slabiji učinak nego prije. Ovisnost nastupa kad se mozak toliko privikne na alkohol da ne može bez njega normalno funkcionirati. Tijelo traži alkohol kako bi održalo kemijsku ravnotežu. Kad osoba prestane piti alkohol, u njenom mozgu dolazi do teškog poremećaja kemijske ravnoteže te se javljaju simptomi apstinencijske krize, kao što su tjeskoba, drhtanje, pa čak i epileptički napadaji.

Pored toga što uzrokuje promjene kemijskih procesa u mozgu, zloupotreba alkohola može dovesti i do oštećenja ili uništavanja moždanih stanica, čime se mijenja i fizička građa mozga. Premda se mozak može djelomično oporaviti ako osoba prestane piti, neka su oštećenja, po svemu sudeći, trajna. Ona oslabljuju sposobnost pamćenja i druge umne sposobnosti.

Ovisnost o alkoholu je poremećaj sa teškim psihičkim posljedicama jer mozak se mijenja na patološki način, te donosi niz subjektivnih i objektivnih problema. Osim što negativno utječe na zdravlje, što dovodi do promjena na tjelesnom planu koje su vidljive i do promjena na socijalnom planu koje možemo uočiti kroz funkcioniranje osobe, ovisnost o alkoholu dovodi i do niza negativnih efekata u psihičkoj sferi. Psihičke posljedice su različite od osobe do osobe, zavisi koliki je “staž” pijenja, koliko često i puno pije…. Počeci psihičkih promjena osjećaju se kao pojačana nervoza, svadljivost, iritabilnost, nemir. Kod ljudi koji piju duže, češće, više, javljaju se značajne psihičke promjene, od perceptivnih (halucinacije), promjena osobnosti, težih funkcionalnih smetnji …

Kao kognitivne smetnje koje se javljaju uslijed dugog i čestog pijenja mogu se istaknuti slabljenje pamćenja, otežana koncentracija, perceptivni poremećaji (alkohol negativno djeluje na osjetila vida, sluha, kinestetička osjetila, slušne halucinacije) i problemi u misaonim procesima: osoba teško logički zaključuje; ne može se usredotočiti na određeni sadržaj; mišljenje postaje siromašno, i općenito teže oblikuje misli.

U emocionalnom pogledu vrlo čest i izražen problem kod osoba koje prekomjerno piju jest poremećaj raspoloženja: iznenadne promjene raspoloženja, razdražljivost, ravnodušnost u situacijama kad je potreban angažman, nastupi ljutnje.Vezano uz to česti su umor, zamor, posustajanje; snižen osjećaj samoefikasnosti. Kao posljedica je opća neučinkovitost, sa nizom problema u odnosima s drugima i negativnim utjecajem na radnu aktivnost (postupno opadanje radne produktivnosti) i na društveni život.Paralelno se povećava vjerojatnost razvoja depresije s istaknutim gubitkom interesa za uobičajene aktivnosti. Česta je pojavnost bolesne ljubomore .

Daran Bašić/Hrvatsko nebo