Fragmenti hrvatske zbilje D. Dijanović: Nova američka strategija nacionalne sigurnosti – povratak na „principijelni realizam“

Pred deset dana američki predsjednik Donald Trump proglasio je novu strategiju nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Nastao kao rezultat višemjesečnog rada američkih vojnih, sigurnosno-obavještajnih i diplomatskih struktura Trumpove administracije, novi dokument nacionalne sigurnosti kao ključni cilj navodi služenje potrebama američkih građana, njihovoj sigurnosti, obrani njihovih prava i njihovih vrijednosti.

Trump je istaknuo kako objava strategije nacionalne sigurnosti predstavlja prekretnicu za bilo kojeg američkog predsjednika, a ta strategija objašnjava američkom narodu, saveznicima i partnerima SAD-a, kao i saveznim agencijama, kako predsjednik namjerava praktično ostvariti svoju viziju nacionalne sigurnosti u ime svojih građana. Strategija je odraz Trumpovog uvjerenja kako je stavljanje Amerike na prvo mjesto dužnost njegove vlade i temelj za djelotvorno američko vodstvo u svijetu.

Četiri vitalna nacionalna interesa prema strategiji nacionalne sigurnosti su sljedeća: 1. Zaštita domovine, američkog naroda i američkog načina života, 2. Promicanje američkog prosperiteta, 3. Očuvanje mira kroz snagu, 4. Unaprjeđenje američkog utjecaja.

„Principijelni realizam“, središnja uloga moći u svjetskim poslovima i suverene države kao najbolji okvir

Ovako postavljeni interesi, navodi se u strategiji, predstavljaju povratak na „principijelni realizam“, koji je već ranije Trump označio okosnicom svoje vanjske politike. Strategija je realna jer jasno gleda na globalnu konkurenciju: priznaje središnju ulogu moći u svjetskim poslovima, potvrđuje da su suverene države najbolja nada za mirni svijet i jasno definira američke nacionalne interese. Strategija je principijelna jer se temelji na spoznaji da je promicanje američkih vrijednosti ključno za širenje mira i prosperiteta širom svijeta.

U skladu s postulatima „principijelnog realizma“ najveću sigurnosnu prijetnju SAD-a predstavljaju Rusija i Kina, kao „revizionističke sile“ koje su nezadovoljne sadašnjim poretkom i teže njegovoj promjeni. Te dvije države, navodi se, žele promjenu svijeta na način koji je neposredno protivan američkim vrijednostima i interesima.

Rusija i Kina su odlučni u tome da ekonomije učine manje slobodnim i manje pravednim, da im vojske jačaju, kao i da kontroliraju informacije i podatke kako bi vršili represiju nad njihovim društvima i širili utjecaj, smatra američki predsjednik Trump.

Kao prijetnje SAD-u još se navode Iran i Sjeverna Koreja.

Nakon objave strategije iz ministarstva vanjskih poslova Rusije izraženo je žaljenje što nova strategija ne predstavlja pravac prema konstruktivnoj suradnji na ravnopravnim temeljima s drugim državama, već vodi prema konfrontaciji. „Umjesto da postavlja zadatak izgradnje partnerskih odnosa, dokument pokazuje težnju da se po svaku cijenu očuva prilično oslabljena američka dominacija na međunarodnoj sceni“ – navodi se u komentaru objavljenom na web stranici Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

Suprotno stavu ruskog ministarstva vanjskih poslova, pojedini geopolitički analitičari smatraju kako iz novoga dokumenta strategije nacionalne sigurnosti zapravo proizlazi kako SAD priznaje da se svijet sve više kreće prema stanju multipolarnosti.

Odnos SAD-a i Europe

U strategiji nacionalne sigurnosti razrađuju se odnosi SAD prema pojedinim dijelovima svijeta. Kad je u pitanju Stari kontinent, navodi se kako je jaka i slobodna Europa od vitalne važnosti za SAD te predstavlja najvažnijega trgovačkog partnera. Rusija koristi subverzivne mjere za slabljenje vjerodostojnosti američke predanosti Europi i za slabljenje europskih institucija i vlada. Svojom invazijom na Gruziju i Ukrajinu Rusija je demonstrirala spremnost na kršenje suvereniteta država u regiji.

Kina dobiva strateška uporišta u Europi širenjem svoje nepravedne trgovinske prakse i ulaganjem u ključne industrije, tehnologije i infrastrukturu. Europa se suočava i s prijetnjom nasilnih islamističkih ekstremista, za što se kao uzrok navodi nestabilnost na Bliskom istoku i Africi koja je potaknula kretanje milijuna emigranata i izbjeglica u Europu.

SAD će produbiti suradnju s europskim saveznicima i partnerima kako bi se suprotstavili snagama koje prijete potkopati zajedničke vrijednosti, sigurnosne interese i zajedničke vizije. Na planu obrane očekuje se da europski saveznici povećaju potrošnju za obranu na 2 % BDP-a, od čega 20 % treba uložiti na jačanje vojnih kapaciteta.

Povratak SAD-a na Balkan?

U strategiji se pobliže ne razrađuje američka politika prema jugostočnoj Europi i „Zapadnom Balkanu“, no iz nedavno objavljenog izvještaja Atlantskog vijeća „Balkan naprijed: Nova strategija SAD-a za regiju“, dade se naslutiti američki povratak na „ove prostore“. U izvještaju se navode četiri ključna koraka za postizanje stabilnosti: 1. Uspostava stalne vojne nazočnosti u jugoistočnoj Europi – u kampu Bondsteel na Kosovu, 2. „Povijesno“ zbližavanje sa Srbijom, 3. Vraćanje reputacije SAD-a kao nepristranog posrednika i 4. Fokusiranje na poduzetnike i mlade.

U izvještaju stoji da SAD mogu i trebaju imati ključnu ulogu u formiranju jasne, zajedničke vizije za „regiju“, te u suradnji s Europskom unijom trebaju nanovo uspostaviti jasan put prema zajedničkom transatlantskom cilju na političkoj razini. U navednom izvještaju Hrvatska se ne navodi kao dio „Zapadnog Balkana“, no jasno je da bi se naša država morala proaktivno uključiti u novo „miješanje karata“ na Balkanu, posebno kad je u pitanju Bosna i Hercegovina. Tim više što se najavljuje „povijesno“ zbližavanje sa Srbijom, koju SAD očito ne želi prepustiti ruskome utjecaju.

Integralni dokument nove strategije nacionalne sigurnosti – i dalje najmoćnije države svijeta možete pogledati ovdje

Davor Dijanović/HKV/ https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo