Hrvatsko pitanje u BiH

Predstavnici hrvatske politike, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, trebaju biti svjesni činjenice da pomaka u rješavanju hrvatskoga pitanja u BiH nema bez glavnoga jamca Daytonskoga sporazuma. Dakle, SAD-a! Upravo vizija američkoga predsjednika Donalda Trumpa, koji inzistira na oživotovrenju nacionalne suverenosti, pruža okvir za rješenje položaja Hrvata, koji kao suveren i konstitutivan narod u BiH unatoč demokratskim promjenama prije gotovo tri desetljeća još uvijek ne može samostalno birati svoje političke predsatavnike

Nasuprot politici EU čije je ciljeve nedavno javnosti predstavio predsjednik Komisije Jean Claude Juncker, a u kojima se naziru sve snažnije centralističke silnice EU i postupno oduzimanje državnih suverenosti svojim članicama, američki predsjednik Donald Trump je najavio zaokret takvim međunarodnim odnošajima, jer bi se oni, smatra, trebali temeljiti na smanjenju globalne birokracije, stvaranju savezništava na zajedničkim interesima i odustajanju Washingtona od sudjelovanja u izgradnji drugih država.

Posebno je istaknuo kako SAD ne žele nametati svoju volju drugim narodima, jer žele poštovati njuhove suverenosti. Branit će, kako je najavio, američke interese, a u ispunjavanje svojih obveza prema drugim državama, smatra Trump, u općem je interesu budućnost u kojoj će sve nacije biti suverene, uspješne i sigurne.

Bez obzira na silne otpore takvoj politici kod kuće i u dijelovima svijeta koji se okoristio globalističkom ideologijom, a riječ je uglavnom o iznimno moćnim korporacijama i pojedinim zajednicama država, nema dvojbe kako se iz Trumpove najave u doglednoj budućnosti mogu vidjeti obrisi novoga svijeta, u kojoj i mali narodi ne će strahovati od gubitka vlastite slobode i državne neovisnosti.

Povratkom prirodnoga prava na svjetsku pozornicu omogućit će i odgovorniju ulogu države u pojedinim dijelovima društvovnoga života, a širokim slojevima naroda mogućnost zaštite od anarhističkoga divljanja različitih špekulacija koje ih preko noći pretvaraju u nemoćne robove malih oligarhijskih skipna.

Na hrvatskoj razini nova načela američke politike i snažniji razvoj sadašnjega savezništva moguće je vrlo lako u obostranom interesu pretvoriti u zajedničku dobit.

Hrvatska ne smije odustati od izgradnje LNG terminala na Krku

Naime, unatoč nesretnom ugovoru o višegodišnjoj isporuci ruskoga plina Hrvatskoj, sadašnja Vlada ne bi smjela odustati od najavljene izgradnje LNG terminala na otoku Krku, koji tim projektom postaje distributivno središte ukapljenoga plina za srednju Europu, odnosno za zemlje Inicijative Baltik-Jadran, koju je na poticaj hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i Poljske nedavno podupro i sam američki predsjednik Donald Trump.

Uz tu inicijativu, neposredno je povezana izgradnja riječke veleluke i niskotračne pruge Rijeka – Zagreb – madžarska granica, čime bi se i prometno-komunikacijski snažnije povezalo ovo kulturološki jedinstveno i po mnogočemu gospodarski vrlo dinamično područje. Osim što je članica EU, hrvatska država je članica i NATO saveza, a strateškim je partnerstvom već više od dva desetljeća povezana s Washingtonom.

To je partnerstvo omogućilo preduvjete za postizanje Daytonskoga sporazuma 1995. godine, kojim je prekinut rat i uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini. Upravo zato treba pozdraviti nastojanje potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića da u što kraćem roku tehnički modernizira hrvatsku vojsku, a na razini svakodnevnih i sve ozbiljnijih sigurnosnih potreba stvori preduvjete za uvođenje ročnoga služenja vojske, kako bi se u slučaju znatnijih ugroza dovoljan broj osposobljenih ljudi mogao suprotstaviti svakoj prijetnji.

U tom sklopu je i nastojanje da Hrvatska obnovi svoju zračnu flotu pa odabir borbenih zrakoplova nije samo stvar financijske naravi, nego i političke strategije.

Nema rješenja krize bez SAD-a

Pravim odabirom bojnoga zrakoplovstva Hrvatska se kao članica NATO saveza kvalificira za air-police nad nebom svojih susjeda BiH i Crne Gore.

Osim toga, predstavnici hrvatske politike, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, trebaju biti svjesni činjenice da pomaka u rješavanju hrvatskoga pitanja u BiH nema bez glavnoga jamca Daytonskoga sporazuma. Dakle, SAD-a!

Upravo vizija američkoga predsjednika Donalda Trumpa, koji inzistira na oživotovrenju nacionalne suverenosti, pruža okvir za rješenje položaja Hrvata, koji kao suveren i konstitutivan narod u BiH unatoč demokratskim promjenama prije gotovo tri desetljeća još uvijek ne može samostalno birati svoje političke predstavnike.

Zato je posebno važno ovom suverenom narodu u BiH omogućiti jednakopravnost s Bošnjacima i Srbima. Prvi je korak u tom prihvaćanje novoga izbornog zakona, koji će omogućiti hrvatskom narodu da sam bira svoje političke zastupnike, a ne da mu ih kao dosad, umjesto njih, biraju brojniji Bošnjaci.

Tako bi se u rješavanju hrvatskoga pitanja poklopile rezolucije EU-a o jednakopravnosti Hrvata i nastojanje SAD-a da napokon riješi nezavršenu krizu u BiH.

Ivan Svićušić/Hrvatsko slovo/http://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo