ZORICA VUKOVIĆ : FRLJIĆIZACIJA  HRVATSKE ILI…?

Vrijeme:7 min, 51 sec

 

 

 

Kultura jednog naroda ujedno je i njegov moral. Kakva je kultura hrvatskog naroda može se vidjeti proučavanjem povijesti. Po tome smo jedan od najstarijih nacija koje  su imale svoju književnost, arhitekturu, narodnu baštinu od koje su mnogi aspekti uvršteni na UNESCO-ov popis nematerijalne i materijalne kulturne baštine, diplomaciju, prvu  karantenu  u svijetu (Lazareti u Dubrovniku 1377. god), sveučilište u Zadru  1396., te jedno od najstarijih kazališta u Europi (3. po nastanku  1612. god., Hvar), ljubav za domovinu… Tko i zašto hoće preoblikovati to nasljeđe i usaditi u njega nakaradne ideje deformirajući kulturu i obrazovanje?

 

Nedavno je, na portalima,  prokomentiran video u kome su „praktična vjernica“ Divjak i njeni sumišljenici (valjda i oni „praktični vjernici“) na tribini Društva za promicanje znanosti i kritičnog mišljenja  u veljači  2017., komentirali stanje na Sveučilištu.  Interesantno je vidjeti ponašanje Divjak pri spominjanju rektora Borasa  dok su se pivske flaše slagale na stolu, a maligani utjecali na diskutante. Ne treba  pratiti cijeli video. Dovoljan je samo „prelet“ preko pivskih flaša pa da se shvati bit ove kurikularne skupine.

 

 

Engleski znanstvenik Henry Bett kaže: „ Maglovita zamisao da obrazovanje, humanitarnost i ekonomski napredak postupno i neizbježno vode u neku vrst utopije, srušen je zbivanjima u proteklih dvadeset pet godina. Nije sve tako lako kao što to na prvi pogled izgleda.“

 

Moja je baka znala upotrijebiti poslovicu: „Svaki ludi po seb` sudi“, što zorno pokazuje i slučaj uvođenja informatike u osnovne škole. Svi pokazatelji demantiraju divlje ministarstvo, glede uspjeha naših učenika. Stalno tvrde da su naši učenici slabi. Navodno prema PISA ispitima. Matko Glunčić, docent fizike na PMF ukazao je na „slučajni“ odabir kandidata za testiranje. Tvrdio je da namjeno odabiru djecu lošijeg uspjeha. Mogu potvrditi njegova istraživanja. Godinama sam pratila (u školi u kojoj sam radila) koje učenike maltretiraju PISA-om i za divno čudo bili su to učenici na rubu znanja. Čak i oni s posebnim programima poučavanja. Odustala sam od daljeg praćenja, a onda me jednom naša psihologica obavijestila da je i odlična učenica odabrana za to istraživanje. Koje čudo!

 

„Divlji tim“ i „šarafcigeri“ ne spominju prošlogodišnji uspjeh (mislim na šk. god. 2016./2017.) naših učenika na mnogim europskim i svjetskim natjecanjima.

 

http://hrvatskonebo.com/hrvatskonebo/2017/07/27/zorica-vukovic-je-li-kurikulna-reforma-nuzna/

 

Ljetošnje nagrade i osvajanja medalja nisu završile,  jer su  na 1. europskoj juniorskoj informatičkoj olimpijadi od 7.9.-13.9. 2017., koja se održala u Sofiji, naši učenici opet ponijeli odlikovanja: Krešimir Nežmah, 1. raz. XV. gimnazija Zagreb, zlato; Patrik Pavić, 8. raz. OŠ Ante Kovačića, Zagreb, srebro; Dorijan Lendvaj, 8. raz., OŠ Popovača, bronca i Eugen Bošnjak, 1. raz. XV. gimnazija Zagreb, bronca.

 

http://hrvatskonebo.com/hrvatskonebo/2017/09/13/na-prvom-europskom-juniorskom-natjecanju-kresimir-nezmah-osvojio-prvo-zlato-u-povijesti-za-hrvatsku/

 

Divjak,  bez konzultacija, bez povratne informacije uvodi informatizaciju u osnovne škole. I još k tome mediji navode „kako učenici bolje znaju informatiku od nastavnika“. Od kud im taj podatak? Moje iskustvo govori da je nastavnik taj koji učeniku ukazuje što će sa znanjem informatike. Ono što mladi tipkaju po mobitelu i na „fejsu“ nije znanje informatike.

 

„Kada sam prije deset godina pisao o internetskoj ovisnosti, svi su odmahivali rukom. Sada se na sve strane otvaraju klinike za liječenje te ovisnosti, bolesti koja ima razarajuće posljedice. To je najgori mogući oblik otuđenja, a nepripremljeno uvođenje informatike, kao obaveznog predmeta,  samo će pogodovati razvijanju ovisnosti kod djece. To je paklena strategija! Mnogi učenici u Hrvatskoj su razvili ovisnost o internetu i to je ono o čemu bi kreatori reforme najprije morali voditi računa”, kaže profesor Miliša.

 

„Nije reforma revolucija, već postupni proces, što znači da se ne može silom i po hitnom postupku reformirati obrazovanje. No, neka samo eksperimentiraju. Pitat ću ih za četiri do pet godina, tko će odgovarati za katastrofalne posljedice koje će uslijediti”, zaključuje Miliša.

 

„Uvjerena sam da je nečiji profit glavni razlog da se preko koljena, bez analiza i prethodne pripreme, uvodi obavezna informatika. Kako znam? Pa uvijek su reforme u Hrvatskoj bile povezane s novcem, odnosno s nečijom zaradom. Tako su sve škole, prije desetak godina, morale kupovati čitače za bar kodove knjiga, jer je uvedena reforma prema kojoj su svi učenici dobivali besplatne udžbenika, te prema kojoj su ih krajem godine morali vraćati da bi ih naslijedile druge generacije. No, već nakon dvije do tri godine, reforma je odbačena i skupi čitači postali su beskorisni. I nakon što je novac završio u nečijim džepovima, odustalo se od reforme”, podsjeća dr. Vlatka Vukelić.

 

Ne može se reći da naši intelektualci nisu ništa učinili:

http://www.hkv.hr/kultura/udbenici/25123-kurikularna-reforma-zasto-javnost-o-tome-nije-informirana.html

 

 

Nažalost, komunistički mediji o tome ne izvještavaju. Ali, na sreću, sve se može proučiti na internetu, a bilo je o tome riječi i na tv. Laudato u emisiji  Mirte Horvat „Prosudbe“.

 

 

Tako je 7. rujna 2017. u Europskom domu u Zagrebu predstavljena knjiga  Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije.  Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU, koje vodi prof. Paar, izdalo je „Crvenu knjigu“ u kojoj su sažete stručne recenzije „Jokićeve“ reforme i dana je vizija buduće obrazovne reforme, koje je dalo preko stotinu znanstvenika i stručnjaka, bez novčane naknade-volonterski.  Zvonko Kusić, predsjednik HAZU i Pavao Rudan , tajnik HAZU nisu se oglasili. Oni to, valjda, po dobrom običaju, tumače na svoj način.

 

https://hu-benedikt.hr/?p=99568

 

 

Akademik Paar je rekao: „Recenzenti su ukazali na sljedeće nedostatke Cjelovite kurikulne reforme: neprovedivost predložene metodologije kurikula, nerazumijevanje i zanemarivanje STEM područja kao bitnog čimbenika za gospodarski i društveni razvoj, odsustvo orijentacije na srednjoeuropski model kurikula (naročito njemački i austrijski), odsustvo orijentacije strukovnog školstva na dualni sustav obrazovanja afirmiran u svijetu, nedovoljni naglasak na temeljna znanja kao preduvjet za promjenjive buduće potrebe i kao osnove budućega cijelo životnog obrazovanja, zanemarivanje odgojne funkcije škole i nedovoljnog uvažavanja nacionalnog identiteta. Zbog toga je, slažu se brojni stručnjaci, potrebno temeljito promijeniti prijedlog CKR-a, a znatne dijelove – iznova pisati!”

 „Posrijedi je teško prohodan tekst, pisan zamornim metodičko-didaktičkim meta jezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi, kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Odmah treba konstatirati da smo dobili slab, nedorađen i manjkav tekst iza kojeg se krije ne samo nekompetencija, nego i opasni voluntarizam”, ocijenio je CKR akademik Krešimir Nemec, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U tzv. „Plavoj knjizi“ date su recenzije koje su Vijeću pristigle naknadno, a „Bijela knjiga“ izdana je 2015.

 

http://hpkz-napredak.hr/wp-content/uploads/sites/387/2017/07/Prilozi-za-raspravu-o-obrazovnoj-i-kurikularnoj-reformi-Crvena-knjiga_kb.pdf

 

 

Je li to vrhunska reklamna kapanja za HNK ?

Što se tiče kulture, tu je svoj jad i bijedu iskazuje upravljačka ekipa HNK, tvrdeći da je sporni plakat, kojim pozivaju na novu pretplatu, a na kojem je glumica Nina Violić i glumac Krešimir Mikić u frljićevskoj maniri, „isključiva namjera kampanje, kroz umjetnički koncept, bila najavit program u novoj sezoni i pozvati publiku da postane pretplatnicima našeg kazališta, bez ikakvih drugih konotacija“, dodajući kako su kampanju radili vrhunski profesionalni umjetnici. Da, ti vrhunski umjetnici se uvijek nađu tamo gdje treba pljucnuti na Hrvatsku i njene vrijednosti: „Fine mrtve djevojke“, „Svećenikova djeca“, „Kulturnjaci 2016.“ Itd.

 

„Za reklamnu kampanju kojom se najavljuje sezona 2017./18. Hrvatskoga narodnog kazališta, koja je oglašavanjem započela 4. lipnja, a završila 13. rujna, umjetnici iz ansambala Drame, Opere i Baleta snimljeni su u prirodi u okolici Zagreba”, stoji u priopćenju Uprave HNK.

 

Ako ovakav program namjeravaju imati i provoditi  frljićizaciju HNK, neka promjene ime kazalištu i neka žive od svojih vrhunskih profesionalnih umjetnika, bez naših novčanih dotacija,  mašući s bandijerom rosom ispred kazališta. Činili su to i u proteklom razdoblju dovodeći  Teresu Forcades, predstavljajući je kao časnu sestru koja to nije od 2015., a i do tada je to samo glumatala. Po čemu su je onda u travnju  2017. predstavljali kao časnu sestru i zašto se ona tako čudno oblači? Nije teško zaključiti kojemu svjetonazoru pripada.

 

Gostovao je tu i „najopasniji filozof  današnjice“  Slavoj Žižek, uz svoga  izdavača Serdarevića, intendantice HNK Vrgoč i urednika Filozofskog teatra Horvata. Dvorana je bila puna. Pa neki ih onda ti njihovi pristaše financiraju.

Voditelj drame Ivica Buljan, redoviti je sudionik antifa prosvjeda.

 

 

Nažalost, i dugogodišnji  intendant Satiričkog kazališta Kerempuh, Duško Ljuština (69 god.?), „inače Bandićev  dobar prijatelj“, najavio je gostovanje Frljića u tom kazalištu. No koment! Sve je vjerodostojno.

 

 

 

No postoji  hrvatski dramatičar i književnik čija su djela prevedena na 38 jezika i čije se drame izvode diljem svijeta. Imao je 300 premijera. To je Miro Gavran koji ima i svoj Teatar Gavran. Za njega se rijetko čuje u javnim medijima. Jer on ne pripada antifama.

 

„Za sebe volim reći da sam ‘vjernik početnik’. Molitva i odlazak na mise za mene su postali dio svakodnevnog života. Svakodnevno čitanje ulomaka iz Biblije i kršćanska meditacija pomažu mi da nekako lakše i s razumijevanjem prihvaćam stvarnost i svakodnevicu kojom sam okružen. Osjećam se sretniji, ispunjeniji i smireniji zahvaljujući tome. Ali to je nešto o čemu uglavnom ne govorim, dok me se ne pita”, tumači Gavran.

 

Zorica Vuković/Hrvatsko nebo

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)