Gordan Lederer : Rođenje: 21. travnja 1958., Zagreb mučki ubijen snajperskim hicem 10. kolovoza 1991., Hrvatska Kostajnica

Vrijeme:3 min, 12 sec

 

  ŽIVOTOPIS I RATNI PUT GORDANA LEDERERA

Gordan Lederer rođen je 21. travnja 1958. godine u Zagrebu. Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu studij filmskoga i televizijskoga snimanja diplomirao je 1989. godine. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1986. studij arheologije, a u Interuniverzitetskomu centru u Dubrovniku 1989. godine poslijediplomski studij Kulturna povijest istočnojadranske obale. Surađivao je kao fotoreporter i fotograf u dnevnim novinama, a od 1986. i u profesionalnoj filmskoj i televizijskoj produkciji.  

U suradnji s Mojmirom Koničem 1986. suautorski režira i snima kratkometražni animirano-eksperimentalni film ‘Maybridge i comp.’, koji je iste godine dobio ove nagrade: Prvomajsku nagrada Sveučilišta, nagradu Sedam sekretara SKOJA-a i nagradu ASIFA-e za najbolji debitantski film na 33. Festivalu jugoslavenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu. Surađivao je na multimedijskim projektima Borisa Bakala (Stolpnik i 22 prizora smrti). Od 1986. do 1980. bio je asistent trik-snimatelja i snimatelj na dugometražnim animiranim filmovima Čudesna šuma i Čarobnjakov šešir, kojima je redatelj Mladen Blažeković.

Od 1988. godine član je Društva filmskih radnika. Godinu poslije, 1989., prihvaća stalni posao kamermana na Hrvatskoj televiziji, gdje je razvijao svoju kreativnu osobnost ne samo kao kamerman nego i snimatelj te scenarist i autor u brojnim i različitim projektima, među kojima izdvajamo dvogodišnju suradnju kamerom i perom (piše scenarij) s Draženom Šimićem. Zapaženi su 1989. i 1990. godine i njegovi autorski prilozi s temama iz arheologije i povijesti te putopisi: Bunja, Uskršnji običaji u Velikoj Hrvatskoj (oba u 1989.), Najstarije Topusko, Vodeničarstvo u Zagrebu, a vrlo plodne 1990. godine radi i intrigantan miniserijal: Agramer Historische Videozeitung – Posljednja počivališta starih purgera.

1990. godine surađuje kao snimatelj na dokumentarnome filmu Tunguska katastrofa redatelja Željka Belića, a godinu poslije, 1991., snimatelj je na iransko-iračkome ratištu te autor i snimatelj dokumentarnih filmova Zimski dan u plavsko-gusinjskoj kotlini i Knin bez komentara.

Kao ratni snimatelj kamerom izvješćuje za Hrvatsku televiziju o stradanjima i događajima u Domovinskome ratu sa svih bojišta. Snimao je događanja u Kruševu, Kijevu, Kninu, Lovincu, Pakracu, Vinkovcima i brojnim drugim gradovima, a novinarski zadatak na Baniji i u hrvatskome Pounju bio je, nažalost, njegov posljednji zadatak. U kasno poslijepodne 10. kolovoza 1991. smrtno je pogođen snajperskim metkom na brdu Čukur kraj Hrvatske Kostajnice.

Gordan Lederer svojom kamerom pronosio je istinu o ratu u Republici Hrvatskoj i ostavio dragocjena svjedočanstva, među kojima se dokumentarnom autentičnošću i estetskom vrijednošću izdvajaju legendarna Banijska ratna praskozorja koja su mnogima ostala u trajnome sjećanju do danas kao jedna od najdojmljivijih uspomena na Domovinski rat.

 

JEDNO OD NAJLJEPŠIH SPOMEN-OBILJEŽJA DOMOVINSKOGA RATA

Slomljeni pejzaž je spomen-obilježje posvećeno Gordanu Ledereru, snimatelju HRT-a koji je smrtno stradao 10. kolovoza 1991. godine na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice. Pod pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske podignuli su ga HRT i Grad Hrvatska Kostajnica.

Slomljeni pejzaž prikazuje krug s lećom koja simbolizira kameru i jedan je od najljepših spomenika Domovinskoga rata. Spomenik simbolizira pomak u slici razbijenoj udarom metka. Njegova posebnost je i u tome što se njegovo zrcaljenje vidi i noću, a vidljiv je i iz samoga grada Hrvatske Kostajnice.

Izrada spomenika bila je zahtjevni projekt. Zabilježena je i kamerom, na temelju čega će nastati dokumentarni film, čiji je autor voditelj projekta izrade spomenika Milan Bešlić. Film će, kao i katalog, biti gotov ove jeseni te omogućiti da se s tim projektom upozna i šira javnost. Prema njegovim riječima, spomenik prenosi poruku o profesionalnosti i moralu te ih sažima u jednu estetsku cjelinu.

 

Banijska ratna praskozorja 

 

Pucanj nije ugušio istinu 

 

Ledererova snimka iz ratnog  Pakraca 

 

Posljednja snimka Gordana Lederera 

 

 

HRT/Hrvatsko nebo

 

Odgovori