General Slobodan Praljak o zaštiti od požara

General Slobodan Praljak, dipl.ing., je uz stručnu pomoć Ane Martinović, dipl. ing. arh., Slavena Letice, mag.ing.urb., Guillerma Eduarda Gauna, mag. ing. građ., Tanje Grilec, mag.ing. arh. i Studija Conspecta d.o.o. u tamnici u Sheveningenu izradio “Idejnu studiju prevencije i gašenja požara zaštićenih šuma na Jadranu”. Zbog niza smjelih i zanimljivih rješenja i trenutka kad je opasnost od požara na Jadranu i priobalju zaprijetila gospodarskoj i inoj sigurnosti Hrvatske dajemo na uvid dijelove ove studije. Ona je tiskana u 500 primjeraka i razaslana je na niz nadležnih adresa u Republici Hrvatskoj no nije izazvala nikakvu pozornost. (hkv)

„Idejna studija prevencije i gašenja požara zaštićenih šuma na Jadranu“

Predgovor

Ako požar brzo uočimo, otkrijemo, detektiramo, detektorom – uočivačem, aso spremnik s vodom imamo u blizini požara, ako gašenje možemo početi odmah uključivanjem pumpi i vodenih topova iz daljine onda ćemo uspješnost gašenja bitno poboljšati.

Otkrivača (detektora) požara ima raznih, pouzdani su i nisu skupi, prijenos podataka (dojava) i automatsko upravljanje sustavom danas je jednostavno i nije skupo, spremnici se mogu ukopati na pogodnim mjestima i ne moraju nagrditi okoliš, pumpe su moćne, a vodeni topovi mogu se servouredajima okretati oko vertikalne osi 360°, a po vertikali usmjeravati od 30° 80″. Generatori nisu skupi, dugotrajni su, lako se uključuju s udaljenosti, kišnica se može sakupljati na više načina itd., itd.

Znalci o šumama i vodama, znalci o vodi i požarima, energetičari, strojari, elektroničari-automatičari, građevinci, sve to mogu lako projektirati za šumu nekog nacionalnog parka – Mljeta naprimjer.

Moji izračuni kažu da to nije skupo. Moja razmišljanja kažu da bi takav ogledni projekt mogao dobiti novac iz EU.

Padala mi je na pamet ideja o osovini – općine Mljet. Dubrovačko-neretvanske županije, “Končar”-gospodin Damiko Bago. S idejom nikada ne znaš da li je dobra ili dobra nije.

Jedini način provjere jest kad ljudima daš idejni projekt na uvid. To i činim.

Ideju sam imao ranije ali sam prije skoro trinaest godina morao otputovati na “službeni put” u Europu, u Den Haag, a uvjeti boravka i drugi poslovi odlagali su bilo kakvu razradu te ideje.

Moj sin Nikola pronašao je ekipu koja je pomogla, njihova imena su na naslovnici. Poimenično im zahvaljujem.

Nedostaju neke razrade, elektronika, automatika, energija-struja, vatrogasci, ali šta je tu jest.

Predmet i ciljevi studije

Šume i šumska područja čine udio od 47,5 %, odnosno 2,688.687 ha ukupnog teritorija što je gotovo polovica ukupne površine Republike Hrvatske te predstavljaju izvanredno prirodno bogatstvo zemlje. Prema namjeni, šume se klasificiraju kao gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Šume s posebnom namjenom čine dio svih nacionalnih parkova u Republici Hrvatskoj. Nacionalni parkovi, parkovi prirode i ostala zaštićena područja često su pogođena različitom problematikom: od nepostojanja prihvatljivih modela upravljanja, slabe ekološke osviještenosti predstavnika lokalne samouprave, onečišćenja, neriješenog odvoda komunalnih voda i kanalizacije do prirodnih katastrofa pri čemu se, posebice na Jadranu, ističu sezonski požari otvorenog prostora. Sve nabrojano ostavlja velike tragove na životinjskom i biljnom fondu čija vrijednost je neprocijenjiva.

Tema urbanističko – arhitektonske studije prevencije i gašenja požara zaštićenih šuma na Jadranu (dalje: studija) je pružiti podlogu sa stručnom i detaljnom analizom problematike požara na Jadranu, sa naglaskom na zaštićene dijelove prirode.

Cilj studije je ponuditi krajnje rješenje najboljeg načina prevencije požara u njegovom nastanku, te model gašenja već nastalog požara u svrhu sprečavanja njegovog daljnjeg širenja. Ponuđeni krajnji model karakterizira fleksibilnost i mogućnost njegove implementacije na određena zaštićena i teško pristupačna područja Republike Hrvatske.

Studija je podijeljena na tri faze, prema etapnosti istraživanja i razvoja projekta.

U prvoj fazi studija se bavi općom analizom problematike požara u Republici Hrvatskoj, procjenom štete nastale od požara u određenom relevantnom razdoblju, uzrocima nastajanja požara, faktorima koji utječu na nastanak i širenje požara, te poznatim metodama koje imaju za cilj napraviti procjenu ugroženosti područja od požara. Analize i zaključci popraćeni su grafičkim prikazima na kojima su obrađeni utjecajni faktori vezani za djelovanje požara. Kao primjer za implementaciju ponuđenog modela zaštite od požara, studija se u drugoj fazi razrade bavi slučajem Nacionalnog parka

Mljet na Južnom Jadranu. Kao dio studije analiziraju se postojeći prostorni parametri od značaja za lokaciju, prezentiraju se relevantni izvadci iz prostorno – planske dokumentacije, te lokacijski faktori koji su direktno vezani za problematiku nastajanja požara: analiza godišnjih oborina, maksimalne godišnje temperature, broj osunčanih dana, dostupnost terena (kopno, zrak, voda), postojeće najbliže vatrogasne postaje, analiza njihove učinkovitosti, ispitivanje potencijalnih lokacija na koje bi se model mogao implementirati, te drugi određujući faktori.
Treća faza studije nudi detaljnu razradu modela za prevenciju i gašenje požara. U ovoj fazi obrađena je arhitektonska koncepcija modela, te detaljni nacrti koji mogu poslužiti za daljnji razvoj modela te na koncu, njegovu konačnu upotrebu.

Pored nacrta samog modela, grafički je simuliran način funkcioniranja modela u mogućim predvidljivim slučajevima opasnosti od požara. Idejni arhitektonski nacrti popraćeni su prostornim prikazima smještaja modela u prostoru.

Vodeni topovi

Direktni napad na požar planira se preko korištenja razgranatog sustava vodenih topova pozicioniranih na razvodu osnovne i sekundarne vodovodne mreže. Karakteristike ovih topova čine ih najpogodnijima za ovakav način borbe protiv požara u prirodi.

Poželjna je brončana varijanta instalacije zbog moguće prisutnosti morske vode i same blizine mora na određenim lokacijama. Kada je riječ o samoinducirajućem modelu topa koji je potreban za ovakvu situaciju težina čitave instalacije iznosi otprilike 42 kg. Okvirne vanjske dimenzije ovakvog topa: duljina 1.5 m, širina 0.8 m ga čine estetski pogodnim za prirodna okruženja. Vodeni topovi su dizajnirani na način da izbacuju vodeni mlaz dosega od 87 metara pri pritisku od 6 bar odnosno 95 metara pri maksimalnom pritisku od 12 bar. Duljina mlaza i količina vode ovisi o pritisku ali i vanjskim faktorima kao što je posebice vjetar. Topovi bi bili spojeni izravno na vodovnu mrežu (osnovnu i sekundarnu). Aktivacija topova bi se vršila preko monitora koji mogu funkcionirati hidraulično ili električki. Preporučena bi bila električno/hidraulična veza jer u tom slučaju nema ograničenja u udaljenosti topa i monitora. Struja dobivena iz solarnih ćelija bi bila dovoljna za aktivaciju sustava.

Za proračun načina funkcioniranja vodenih topova uzeto je u obzir vremensko razdoblje od 120 minuta tijekom kojeg bi dva vodena topa mogla istovremeno izbacivati vodu. Takvim načinom izbacivanja vode ideja je ugušiti već početni požar i izbjeći njegovo daljnje širenje.

Način funkcioniranja vodenih topova:
– doseg: cca 90 m
– operativni protok vode 5 m3 / min
– potrebni pritisak za rad sustava 10 bara
Potrebni volumen vode
V potr. = 5 m3/ min x 2 vodena topa x 120 min
Vpotr= 1200 m3

Dobiveni volumen potrebno je osigurati u vodospremnicima raspoređenim po prostoru NP Mljet.

Jedan vodeni top pokriva područje od 25 400 m2. Simultanim djelovanjem dva vodena topa postiže se pokrivenost ugroženog područja.

Zaključak

Osnovna ideja studije prevencije i gašenja požara zaštićenih šuma na Jadranu temelji se na fleksibilnosti implementacije modela. Daljnjom razradom ovisno o konkretnoj lokaciji implementacije model se može ugraditi na svako područje za koje se procijeni da mu je potrebna efikasna zaštita od požara. Sustav razrade modela na području NP Mljeta jedan je od izvedbom zahtjevnijih primjera zbog površine djelovanja sustava. Na primjerima manjih obuhvata, primjerice lokalitet otoka Lokruma, s mnogo manje intervencije model bi se mogao vrlo jednostavno implementirati te pružiti potpunu zaštitu kopnene površine od požara.

Na području NP Mljeta, koji je u ovom slučaju uzet kao poligon za prezentaciju modela, uzele su se u obzir lokalne karakteristike otoka Mljeta, za ispitivanje svake sljedeće lokacije potrebno je uzeti u obzir njene lokalne karakteristike.

Vodospremnik sa solarnom šumom u pogonu

Cilj modela je prvenstveno djelovati na početni požar, te su se u ovoj studiji uzeli u obzir parametri za djelovanje kako bi se požar inicijalno zaustavio. Model podliježe fleksibilnosti u smislu proračuna duljeg djelovanja na vatru i povećanjem kapaciteta vodospremnika, potencijalnim mogućim spajanjem na lokalne vodovodne mreže na lokacijama gdje je to moguće, te ukoliko se pokaže potrebnim izgradnjom pumpi koje bi crpile vodu iz mora. Na taj način bi se osigurala neograničena količina vode kao sredstva djelovanja na požar koliko se to pokaže kao potrebno na nekim lokacijama.

Vidljive fizičke intervencije u okolišu svedene su na minimum. Cjelokupni razvod vodovoda odvija se ispod površine terena. Vodospremnici su koncipirani na način da se izvode u poluukopanoj varijanti gdje je to moguće, a dalje su prekriveni zemljanim omotačem na način da nakon izvedbe ostaju neprimjetno u okolišu.

Sakupljači kišnice koji imaju dvostruku ulogu (sakupljača kišnice i vidikovca / osmatračnica) osmišljeni su na način da se po njihovoj vanjskoj konstrukciji izvede “zeleni” zid, koji ima mogućnosti na SEBE primiti široki raspon vegetacije, pri čemu se preporučuje konzultiranjem sa stručnim osobama kako bi se odabrala najprihvatljivija vegetacija za svaku konkretnu lokaciju.

Dosad uobičajeni načini borbe protiv požara imali su dosta neželjenih učinaka, osim ozbiljnog narušavanja okoliša koje uključuje nestanak pojedinih vrsta biljnog i životinjskog svijeta na oštećenom području, opasnost za ljudske snage je faktor prisutan pri svakom pokušaju gašenja požara. Današnji razvoj tehnologije je mipredovao dovoljno kako bi se moglo ozbiljno raditi na eliminaciji djelovanja ljudstva u najvećoj mogućoj mjeri štoje ovaj model funkcioniranja protupožarnog sustava htio pokazati.

Implementacijom modela prevencije i gašenja požara zaštićenih šuma na Jadranu, podaci o požarnoj dinamici izneseni na početku studije trebali bi postati prošlost a prirodna bogatstva u obliku šuma koje se smatraju jednim od najvećih vrijednosti Jadrana bi ostale netaknuta ne samo danas, već i u budućnosti.

General -pukovnik Slobodan Praljak