Priručnik general-pukovnik Slobodan Praljak : 33. POMOĆ REPUBLIKE HRVATSKE U ODRŽAVANJU I OMOGUĆAVANJU TELEKOMUNIKACIJSKIH VEZA BIH SA SVIJETOM

Vrijeme:3 min, 32 sec

 

 

 

33.
POMOĆ REPUBLIKE HRVATSKE
U ODRŽAVANJU I
OMOGUĆAVANJU
TELEKOMUNIKACIJSKIH VEZA
BOSNE I HERCEGOVINE
SA SVIJETOM
(REPUBLIKA HRVATSKA JE OMOGUĆILA
BESPLATNU TELEKOMUNIKACIJSKU VEZU, NE
SAMO HRVATIMA IZ BiH,
NEGO I MUSLIMANIMA-BOŠNJACIMA)

ČINJENICE

Izvadak iz svjedočenja Ibrahima Šarića, 17/08/2006 u predmetu Prlić i dr. na
MKSJ-u u Den Haagu

Unakrsno ispitivanje od strane optuženog Praljka:

P. Gdin. Šarić, zbog vremena, a vezano uz telekomunikacije u bivšoj Jugoslaviji, centar komunikacije sa
svijetom bio je Beograd, zar ne?

O. Ne. Ljubljana, Zagreb i Skopje su također imali izravne linije u druge zemlje. Najveća međunarodna
centrala bila je u Beogradu, no postojale su međunarodne centrale u Ljubljani s izravnim vezama prema
Austriji i Italiji, u Zagrebu s vezama prema Mađarskoj i u Skopju, koje je imalo vezu s Grčkom i Bugarskom.

P. Ali Beograd je kontrolirao sve komunikacije?

O. Da, Beograd je imao apsolutnu kontrolu.

P. Dakle mreža je bila usmjerena prema republičkim centrima; Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Zagreb za
Hrvatsku, itd. To su bili tranzitni centri.

O. Da.

P. I oni su, za početak, bili povezani koaksijalnim kablovima?

O. Da.

P. A to su kablovi preko kojih se može prenositi veliki broj razgovora odjednom.

O. Da.

P. Nakon toga korišteni su, elektromagnetski valovi,viskofrekventni magnetski valovi, i treba se reći da imaju
vrlo mali kut. Oni ne mogu ići iza brda.

O. Da.

P. Dakle potrebni su im releji od brda do brda dok ne dođu do krajnjeg korisnika; je li to točno?

O. Da.

P. 1992. godine, Srbi su uništili most u Raštanima i relej na Veležu, čime su prekinute sve komunikacije
između Mostara i svijeta; je li to točno?

O. Ne. Postojao je i zapadni dio prema Stocu, ali znam što pokušavate reći.

P. Da, ali najvećim dijelom prema Sarajevu, Jablanici, Konjicu nije bilo ničega, a onda su pogodili i AXI
središnju razvodnu ploču.

O. Da.

P. I onda su ga preselili – preseljen je kako ne bi bio potpuno uništen u bombardiranju i na taj način je
komunikacija između Mostara i ostalog svijeta nestala.

O. Djelomično, da.

P. I dvije linije, koje mi nazivamo “parica,” koje su prolazile ispod Carinskog mosta, i kada je to palo, nastao je
prekid u telefonskoj komunikaciji.

O. Da.

P. Dakle HVO je donio koaksijalni kabel koji su postavili između Mostara i Širokog Brijega i postavili su relej
prema Svetom Jurju iznad Makarske, i od Makarske prema Splitu.

O. Da.

P. Koaksijalni kabel može imati manji ili veći kapacitet; je li to točno?

O. Da.

P. To je skupo.

O. Da.

P. To je osjetljivo.

O. Da.

P. Tako da je postavljen kabel s manjim kapacitetom. Nije bio vrlo dobro zaštićen.

O. Bio je prijenosni.

P. Da, i jako mali broj brojeva, počevši s 058 za Mostar, postojao je za veze sa Splitom i tako dalje.

O. Najviše 120.

P. Da, 120 najviše. Sve komunikacije sa Srednjom Bosnom također su bile prekinute.

O. Da.

P. Tako da do tog područja niste telefonski mogli doprijeti. Dobro, bilo je pokušaja u Tomislavgradu i drugdje
da se povežu, jer su bili orijentirani prema Sarajevu i sad su pokušavali doprijeti do Splita.

O. Da.

P. To je bila situacija 1992. kada smo uspjeli potisnuti Srbe.

O. Da.

P. Nije bilo javnih telefonskih linija. Bilo je žestoko natjecanje za tih 120 telefonskih brojeva. Ljudi su se natjecali za te brojeve, a i Armija Bosne i Hercegovine imala je neke od tih brojeva; je li to točno?

O. Da.

P. U toj vojsci–u Vranici, koncentrirali ste dva najjača, najvažnija zapovjedništva 4. Korpusa,– išlo se od Konjica i Jablanice do Stoca i 41. Brdske Brigade, i vi ste –i vi ste bili jedan od najvažnijih ljudi u tom stožeru. Bili ste šef komunikacija; je li to točno?

O. Da.

P. Nemam više pitanja. Hvala na ovim informacijama.

Izvor:

Prof. SLOBODAN PRALJAK, dipl.ing.
Kazališni i filmski redatelj – Akademija
dramske umjetnosti Sveučilišta u
Zagrebu
General-pukovnik Hrvatske vojske u
mirovini

Izdavač:

„Oktavijan“ d.o.o.
Radnička cesta 39
HR-10000 Zagreb
Republika Hrvatska
Urednik:
Nikola Babić Praljak
Grafička obrada: GENS94, Zagreb
ISBN 978-953-7597-14-6
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem
000956547

  

Za portal priredio Daran Bašić / http://hrvatskonebo.com/hercegbosna/HercegBosna-Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)