Vrijeme:2 min, 39 sec

 

Hrvati Bosne i Hercegovine međusobno su razjedinjeni po brojnim pitanjima. Jedno od njih u zadnje vrijeme posebno je aktualizirano kao pitanje opredjeljenja za primjenu načela federalizma ili regionalizma te prioriteta njihove primjene u eventualno budućem uređenju Bosne i Hercegovine, do kojeg bi trebalo doći prije njezina prijama u Europsku uniju. Razjedinjenost je utoliko veća i štetnija po nacionalne interese što većina Hrvata u Bosni preferira regionalizam, a većina hercegovačkih federalizam.  Na prvi pogled nekom to može izgledati perifernog značenja. Međutim, nije. Radi se o ozbiljnim razlikama, koje potiču i produbljuju unutarnju etničku razjedinjenost i ometaju nastojanja za ustavne promjene i postizanje jednakopravnosti s druga dva naroda.

……Piše: Akademik Božo Žepić, Hrvatski Medijski Servis

Među Hrvatima u Bosni i Hercegovini konačno se, nakon duge i poznate „hrvatske šutnje“ nedavno u javnosti rasplamsao međusobni dijalog vodećih intelektualaca u sferi znanosti, kulture, obrazovanja, politike, religije i sredstava informiranja. Rasprava se prenijela i u matičnu državu Hrvatsku, a potaknuta je ovaj puta, na iznenađenje mnogih, iz crkvenih krugova, nakon što je u „Globusu“ objavljen intervju glavnog tajnika biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, msgr. Ive Tomaševića, pod zvučnim i znakovitim naslovom „Crkva je protiv trećeg entiteta.“

Iznenađenje je bilo utoliko veće što je uzoriti kardinal Vinko Puljić, u jednom svom intervjuu za vrijeme boravka u Vashingtonu izjavio da je „i treći entitet jedno od mogućih rješenja za Bosnu i Hercegovinu“. Pritom, treba imati u vidu da taj pojam – „treći entitet“ nije potekao iz hrvatskog intelektualnog kruga. On se Hrvatima u BiH spočitava i stalno „gura u usta“, profaniran je u javnosti i, uglavnom služi za etiketiranje hrvatskih znanstvenika i političara, od strane neistomišljenika iz reda bošnjačkoga naroda i međunarodne zajednice, za tobožnje djelovanje u pravcu razbijanja države Bosne i Hercegovine. Jedan broj bošnjačkih intelektualaca, i osobito radikalnijih političara, koristi taj termin u svim prigodama: bilo kada Hrvati traže ustavne promjene, bilo kada zahtijevaju kanal na hrvatskome jeziku, bilo kad se bore za razne oblike jednakopravnosti s druga dva naroda, pa i onda kada su formirali svoju Akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU u BiH).

Sve im je „treći entitet“. Usto, kategorički su protiv primjene načela federalizma, a preferiraju načelo regionalizma. Kada o tim važnim pitanjima nema ni približnog suglasja  unutar jednoga te istog naroda, teško ga je očekivati i još znatno teže postići s druga dva.

U pozadini aktualiziranja rasprave o federalizmu bilo je donošenje Rezolucije Europskoga parlamenta u kojoj je istaknuti važnost i nužnost primjene toga načela u Bosni i Hercegovini, što je izazvalo otpor bošnjačke nacionalne politike i političara, zbog čega je čelnik jedne političke stranke u cilju odbacivanja išao intervenirati u Bruxelles, dok je Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH usvojio svoju posebnu rezoluciju kontra Rezolucije Europskoga parlamenta.

O pojmu federacije i federalizma

Pojam „federalizam“ dolazi od riječi „federacija“ a podrazumijeva oblik najčvršće povezane i ustrojene složene države, za razliku od konfederacije i unije. Odatle velika sličnost  zbog koje neki znanstvenici ove pojmove tretiraju kao sinonime, ograđujući se da su to ipak u nijansama – dva različita pojma………………..

………..više na stranici HercegBosna

 

http://hrvatskonebo.com/hercegbosna/2017/07/07/zepic-bih-je-konfliktna-i-neodrziva-spasiti-ju-moze-primjena-nacela-iz-rezolucije-europskog-parlamenta/

 

HMS/ http://hrvatskonebo.com/hercegbosna/Hrvatsko nebo

Odgovori