ZORICA VUKOVIĆ : ZAPADNI BALKAN
Vrijeme:3 min, 2 sec
U St Julian`s-u, na Malti su od 28.3.-30.3. 2017. održani studijski dani i kongres Europske pučke stranke. Tamo su bili euro-zastupnici, ali i 
predsjednici vlada. Tom prilikom, govoreći na skupu, predsjednik hrvatske vlade, Andrej Plenković je napomenuo: „ EU ne smije oklijevati na zapadnom Balkanu kako na tom području ne bi prevladali tuđi utjecaji.“
Što je Balkan? Što je zapadni Balkan?
Balkan ili Stara planina je gorje koje se nalazi u Bugarskoj.
Ime planine Balkan dolazi od turske riječi balkan ili balkanar, a znači šumovita planina.
Ono što često izaziva prijepore je imenovanje jednog područja kao Balkanski poluotok jer bi mnoga područja svijeta, po tome, mogli nazvati poluotok. Prema definiciji, poluotok je s tri strane omeđen morem, a jednom, kraćom stranicom, drži se kopna. To u ovom slučaju nije. O tom problemu je puno pisao i govorio geograf Dragutin Faletar, sveučilišni profesor.
Iako netočan, termin je prihvaćen tijekom 19. stoljeća. Netko ga je spomenuo, navodno, u francuskoj književnosti, a prihvatio ga je srpski geograf, predsjednik Srpske kraljevske akademije (danas SANU) Jovan Cvijić (1865.-1927.). Koristeći pojam Balkan, on je afirmirao srpsku kulturu i tzv. „dinarskog tipa čovjeka“ kojega, između ostalog opisuje i ovako:
„Dinarski čovek gori od želje da osveti `Kosovo`, na kome je izgubio nezavisnost i da obnovi staru srpsku carevinu o kojoj sanja, čak i u najtežim prilikama…Obmanut okolnostima i događajima, nikad se nije odrekao narodnog i društvenog ideala… Sebe smatra bogom izabranog za izvršenje nacionalnog zadatka…“
Njega smatraju i antropologom jer je u tom svom djelu „znanstveno interpretirao povijesne tradicije Balkana“. Iz toga se razvila ideja o ujedinjenju svih „balkanskih naroda“ koji su, ustvari, srpskog porijekla. Tako su nastale i mnoge predrasude: nepristojni, divlji narod, neškolovan, nepismen, glup, sumnjiva morala, pokvaren, zatucan…
Nije čudo što Hrvati zaziru od pojma Balkana jer je Balkan je danas sinonim svih pogrdnih epiteta. To je područje nestabilno, nesigurno. Ovdje vlada anarhija, korupcija… Mnogi u svijetu ovo smatraju istinitim i izvlače kad im je potrebno od političara, „kulturnjaka“ i nobelovca (Bob Dylan).
Nažalost, neki HAVC-ovi filmovi zbog ovakvih su karakteristika Balkanaca-Hrvata dobili nagrade od onih koji ih u tome podupiru (npr. Kino Lika).
Za razliku od balkanskih karakteristika, u Europi je demokracija, red, čistoća, samokontrola, osjećaj za zakon, pravdu.
To mišljenje se može susresti i na ulici kod nas. Pred „Konzumom“, na Remizi prosjak. Žena mu kaže: „Da ste u Europi ne bi prosili.“ Pitam je: „A jeste li bili u Europi?“ Žena zbunjena.
Kod predsjednika Franju Tuđmana nije bilo dvojbe.
„Mi pripadamo toj Europi jer smo u toj Europi između Jadrana i Baltika. Za one samo integracije, koje su u skladu s hrvatskom poviješću, s hrvatskom kulturom, kao zemlja Sredozemlja i Srednje Europe, ali ni pod koju cijenu nećemo natrag na Balkan gdje smo se našli stjecajem povijesnih okolnosti nakon prvoga svjetskog rata. Znači, od četrnaest stoljeća na ovom tlu samo smo sedamdeset godina bili povezani s Balkanom, a i tada da bismo smo se oslobodili od one nezahvalne Europe. Prema tome, dali smo svoj prilog Europi. Stoga ne podliježimo floskuli da se Hrvatska treba približiti Europi“, rekao je Franjo.
I predsjednica Kolinda Grabar Kitarović želi da Hrvatsku poveže sa zemljama nama sličnima u inicijativi Baltik-Jadran-Crno more.
Predsjednica je, s tim u vezi, korigirala i njemačkog predsjednika Gauck-a, prilikom posjeta Njemačkoj. Dok je Gauck govorio o “zapadnom Balkanu”, Grabar-Kitarović je govorila isključivo o “jugoistočnoj Europi”, držeći se ispravnih geografskih i povijesnih termina.
Treba li onda i Andrej Plenković malo „pročeprkati“ po povijesno-geografskim znanjima i prestati papagajski ponavljati ono od čega velika većina Hrvata zazire, o tzv. Zapadnom Balkanu?
Zorica Vuković/Hrvatsko nebo
