Brisani prostor – Nenad Piskač : Jedinstveni jugoslavenski kulturni prostor pod zaštitom države
Knjiga i film u europskim dimenzijama ONO i DSZ
Općenarodna obrana i društvena samozaštita bankomata zvanog HAVC svim se silama trudi nadjačati pravnu državu hrvatske države. Izvrsno se uskladila i poklopila s dosezima i porukom saborske minute šutnje za Matvejevića. Nekad, u komunizmu, knjiga je imala status „posebnoga državnog značaja“. U međuvremenu dobila je status trinaestoga praseta. Od najposebnijega društvenoga značaja za Hrvatsku proglašen je film, to jest Hrvatski audiovizuelni centar i njegovi gojenci.
To se središte proslavilo financiranjem protuhrvatskih filmova, upravljanjem i poslovanjem mimo pozitivnih zakona, što je utvrdila i Državna revizija. No, u nas je ONO i DSZ iznad Državne revizije, iznad zakona, iznad kulture i iznad zdrave pameti. Ukazivanje na kriminal proglašeno je miješanjem politike u umjetničke slobode. Doktrina ONO i DSZ na području kulture postala je originalan hrvatski prinos europskim dimenzijama.
Kad je riječ o HAVC-u doktrina ONO i DSZ izbacila je u rekordno kratkome roku iz javnoga diskursa pojmove korupcija i nepotizam, kriminal i specijalni rat protiv Hrvatske. Svega toga u HAVC-u nema, tamo ima samo umjetničke slobode. Slijedom toga doktrina bi mogla pomesti i Državnu reviziju i optužiti ju za podrivanje sistema, moguće i za kontrarevoluciju. Što će nam Državna revizija kad filmom upravljaju nepogrješive europske dimenzije? Kad imamo filmskoga državnoga monopolista kakav je HAVC. ONO i DSZ ipak trebaju državu. Kao kravu muzaru.
Knjiga se za razliku od filma pronašla u raljama oligopola. Knjiški biznis sveo se na tiskanje udžbenika s državnim novcima. Tu je u oligopol ušlo nekoliko nakladnika, ostali su eliminirani procesom „pretvorbe i privatizacije“, a njihove su haljine razdijeljene zaslužnim razgraditeljima hrvatske knjige i njezine knjižarske mreže. Je li efikasniji filmski monopol ili knjiški oligopol? Ni jedno ni drugo. Oba modela ugrađena u hrvatsku kulturu smišljena su kako bi zadržala sizovski model upravljanja novcima, sizonje i njihove u međuvremenu stasale sizeke. Pojednostavljeno – kako ne bi došlo do dugoročne i obvezujuće strategije hrvatske kulturne politike.
Možda je ipak bolje filmašima raspoređenima oko vimena HAVC-a, premda je sisa malo a gladnih usta mnogo. Njih zajedničkim snagama, naime, primaju ministrica kulture i predsjednik vlade. Koliko je javnost izvještena uopće se nije razgovaralo o korupciji, nepotizmu, kriminalu pod krovom monopoliste, već o zaštiti umjetničke slobode pod okriljem monopola i nastavku funkcioniranja uspostavljenoga sustava. Knjižare i nakladnike vladajuće europske dimenzije još nisu primili. Ako ih prime, mogli bi se jadu dosjetiti glazbenici i baletani, likovnjaci i glumci, i tako redom. Kulturna politgarnitura ne bi smjela zapostaviti nijedan segment nacionalne kulture. Ali niti favorizirati. HAVC je, međutim, iznad svih.
Kako god gledali na kulturu, kulturno ili nekulturno, s vidika hrvatskih ili europskih dimenzija, prema svim objektivnim kriterijima HAVC-om bi se trenutno trebali najviše baviti ministar unutarnjih poslova i glavni državni odvjetnik. Pa neka puca film kome hoće. Bolje je da film pukne nekolicini sisavaca, negoli narodu u cjelini. Tako, međutim, ne misli doktrina ONO i DSZ. O, ne. Ona je davno izmišljena da brani stečene tekovine! Na te stečene tekovine, i na način njihova stjecanja, upozoravaju braniteljske udruge sada potkrijepljene objektivnim pokazateljima Državne revizije. Ali, tko su oni, kad je poznato da nemaju europske dimenzije?!
HAVC je svojom upravljačkom i „umjetničkom“ politikom pokazao da je još živ jedinstveni jugoslavenski kulturni prostor (JJKP). Ne samo HAVC. Već i Hrvatski sabor, koji je minutom šutnje odao počast Matvejeviću, jednom od ideologa JJKP-a. Iz iste su kace i oni koji dopuštaju Radi Šerbedžiji da, prema uzoru na druga Tita, godinama uživa u privilegiranoj kulturnoj okupaciji Brijuna. Hrvatska država nema dovoljno novaca da istodobno financijski podupire dva pogona kulture. Hrvatski kulturni prostor, koji je globalan s obzirom na to gdje sve Hrvati žive i kulturno djeluju, i jugoslavenski kulturni prostor koji se, mislili smo, raspao u Beogradu na 14. kongresu Titova Saveza komunista Jugoslavije.
Problem je u tome što je JJKP odlučio obnoviti odnose kakvi su vladali u SRH do 14. kongresa. U tu je svrhu u nas najprije instalirana „dvostruka linija“ zapovijedanja i odlučivanja i u kulturi. Potom je napravljen „marš kroz institucije“. Zatim ovladavanje financijskim krvotokom i političkim favoriziranjem. I evo nas tu gdje jesmo: JJKP stavio je pod noge hrvatski kulturni prostor i uspostavio kulturnu hegemoniju. Sebe je proglasio, dakako, europskom dimenzijom. Hrvatski kulturni prostor ne brani nijedna parlamentarna stranka! Brane ga još jedino hrvatski branitelji, dakle, sami temelji moderne hrvatske države. Kao i 1991., potpuno su razoružani, ali je istina i pravda na njihovoj strani.
Tko bi rekao da će samo 25 godina od međunarodnoga priznanja, država doktrinom općenarodne obrane i društvene samozaštite tako žilavo braniti i podupirati hibridni jedinstveni jugoslavenski kulturni prostor i tako nemilosrdno gaziti po hrvatskom kulturnom prostoru?!
Nenad Piskač/HKV/http://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo
0 thoughts on “Brisani prostor – Nenad Piskač : Jedinstveni jugoslavenski kulturni prostor pod zaštitom države”
Odgovori
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.
Ma krasno.HDZ je doslovno okupiran .A ovom šprdnjom od izbora biti će legalizirana okupacija
Zar je se tako daleko došlo da je i jedan insider kao ti pesimističan? Ili baš zbog toga?
Nemam se razloga čemu veseliti .Sve je već određeno , članovi mogu samo “izabrati” .
Ovakvo ruganje članstvu je sramotno.Ipak bit će 17-tog jako “neizvjesno” 🙂
a iruda ti Duvnjak ti živ?
Eto me ako Bog da za 15-tak dana doli
ti ćeš kad otopli, imaš pravo, evo mala mi danas bila gori u tvom kraju na jednoj mladoj misi, meni se čini u roškom polju , kaže da se smrzlla ko u srid zime,,,
nemoj da prođe ko lani da ne vrneš u grude, i da ne popijemo kavu 🙂
Uz nas je uvijek toplo
je uz peć,,,
nego jesi li ti dobro? načula sam da si bio bolestan….
Treba jos vremena , ali polako se vraća snaga.Nikada više neće biti ko prije , ali barem hodam
a heben mu znači dobro si se sasadio,
ma bitno je da si živ i među svojom dicom i ženom
i sad nek te paze i tetoše valjda si zaslužio,,,