ZORICA VUKOVIĆ: PLAGIJATI

Riječ plagijat dolazi od latinske riječi plagium, što prema Klaićevom Rječniku stranih riječi znači otmica čovjeka (literarna krađa, prisvajanje tuđeg autorstva, izdanje tuđeg djela pod svojim imenom).

Često smo izloženi novinarskim, a još više političkim harangama oko plagiranja. Posljednjih mjeseci je to slučaj s ministrom MZOS, Pavom Barišićem, iako su  prije nekoliko godina, prema navodu  prof. dr. Miloša Judaša,  nadležna tijela Sveučilišta i Fakulteta donijela odluku da prof. dr. Pavo Barišić nije plagijator. Ovom apelu su se priključili i drugi profesori i znanstvenici.

Ali… napadi ne prestaju. Žao mi je što se tome zdušno pridružio i Ivan Đikić  koji živi u Frankfurtu  gdje od 2002. godine radi kao redovni profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta Goethe.  Žao mi je zato što se ni jednom riječju nije oglasio kad je Jovanović čerečio hrvatsko obrazovanje i sport i kad je Budak sa svojim kurikularima napao srž hrvatskog nacionalnog bića.

Jesu li plagijati učestali. I da i ne. Ovisi o tome tko rad piše. Ponekad nešto treba citirati, ali zato se navode izvodi, bilo kao citat, bilo kao izvori koji su korišteni da se rad piše.

Tako prof. dr. Nenad Raos u svom članku „Što je plagijat u znanosti?“, navodi slučaj Otona Kučere iz 1910. godine kad su ga zbog jednog predavanja, proglasili plagijatorom.  Naime, Oton Kučera je prepričao predavanje Heinricha Kaysera koje je ovaj znanstvenik održao na skupu njemačkih liječnika i prirodoslovaca u Salzburgu, 1909. Kučera je svoje predavanje preveo na njemački jezik i poslao ga Kayseru. Kayser mu je odgovorio: „Iz prijevoda Vašega predavanja razabirem da ste za dispoziciju svojega predavanja i za pojedine rečenice i misli upotrijebili moje predavanje u Salzburgu. No ja poradi toga Vaše predavanje ne bih nazvao plagijatom. Što sam ja u svom predavanju pred čitavom skupštinom prirodoslovaca, dakle najvećim dijelom pred laicima govorio, ta to bijahu stvari koje svatko zna koji se strukom bavi, općeno dobro, koje može svatko upotrijebiti… Nadalje ste Vi za razjašnjenje na mnogim mjestima svoga vlastitoga dodali.”

Tako se afera stišala, ali kad god su Kučerini protivnici nešto imali protiv njega „izvukli“ su slučaj na ring.

Nije li sličano s ministrom Barišićem? Slučaj je završen,  kako navodi prof. M. Judaš, ali „Pametni“ ga izvukoše iz ladice.

Slični su se plagijati javljali u magistarskim, diplomskim, završnim i drugim radovima. Tko je odgovoran za studentske i učeničke plagijate? Mentor. Kako plagijat može proći neopažano kroz mentorove ruke? Zbog mentorove indolencije. Znam to iz vlastitog iskustva i znam da mentorov posao nije jednostavan ako se kvalitetno obavi.

Studenti  izmjenjuju svoja iskustva na Forumu i postavljaju pitanje koliko može biti „tuđeg“ u radu. I odgovaraju, npr.: „Kad sam radila diplomski rečeno mi je da 30% smije biti prepisano …ostatak je morao biti moj rad…“

Na stranici:
https://www.hrstud.unizg.hr/images/50014335/Izbjegavanje%20plagiranja.pdf
17.1.2017., može se pročitati kako izbjeći plagiranje.

Isto tako na stranici :
http://www.srce.unizg.hr/files/srce/docs/dogadjanja/dani-otvorenih-vrata-2016/treci-dan-dei2016/lazzarich-dei2016.pdf 17.1.2017.,
prezentirano kako provjeriti je li nešto plagijat.

Na jednom mjestu tog izvještaja piše : « Kandidat je obvezan prije konačne predaje mentoru dostaviti rad u elektroničkom obliku (pdf format). Mentor vrši provjeru rada kroz informatički sustav za provjeru izvornosti, Turnitin. Po završetku procjene izvornosti studentskog rada, mentor ispunjava pisano izviješće prema obrascu (sastavnice mogu nadopunjavati obrazac s obzirom na specifičnost struke). Ako, prema mišljenju mentora, rad zadovoljava uvjete izvornosti, mišljenje se izdaje kao pozitivno. Ako, prema mišljenju mentora, rad ne zadovoljava uvjete izvornosti, mentor može rad vratiti kandidatu na doradu do ispunjenja uvjeta ili poduzeti druge pravne aktivnosti sukladno aktima sastavnice i Sveučilišta u Rijeci.“

Da. Ima još puno posla u školama, fakultetima i znanstvenoj zajednici oko prezentiranja vlastitog rada. Hoće li se MZOS time pozabaviti, otkrit će nam budućnost.

Zorica Vuković/Hrvatsko nebo