Uznemireni Krstičević: Protiv mene se vodi specijalni rat, ali neće uspjeti!
Vrijeme:3 min, 0 sec
EKSKLUZIVNO: KRSTIČEVIĆA TERETE ZA MASAKR 32 IZBJEGLICA, ŽENA I DJECE
NACIONAL EKSKLUZIVNO DONOSI SVJEDOČANSTVA i sadržaj dosad nepoznate i zataškavane prijave protiv potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića zbog ratnog zločina počinjenog nad srpskim civilima tijekom akcije Maestral 13. rujna 1995. u selu Bravnice nedaleko od Jajca
Nakon što su 13. rujna 1995. godine pripadnici Hrvatske vojske napali Srbobran (Donji Vakuf), srpsko stanovništvo s tog područja, među kojima je bilo najviše žena, djece i staraca, bježeći pred njihovim napadom krenulo je k Jajcu i Banjoj Luci. Kolonu koja se kretala od Srbobrana k Jajcu napali su 13. rujna 1995., kod sela Bravnice, na oko tri kilometra ispred Jajca, pripadnici Hrvatske vojske koji su ih sačekali u zasjedi i počeli nemilosrdno ubijati. Riječ je, ponavljamo, o nenaoružanim i potpuno zatečenim civilima, u izbjegličkoj koloni, koji nisu pružali nikakav otpor. Prilikom tog napada neki su odmah ubijeni, a neki su ranjeni. Prema iskazima svjedoka, samo u jednom autobusu, usred vatre koju su otvorili pripadnici Hrvatske vojske, ubijeno je i ranjeno više od polovice putnika, da bi taj isti autobus sa žrtvama potom gađali zoljom i zapalili s preostalim ranjenima i mrtvima.“
Damir Krstičević kaže da su navodi Nacionala laži, i da ni on, niti pripadnici 4. gardijske brigade nisu odgovorni za masakr civila u rujnu 1995. kod Jajca
‘Zašto taj tjednik vodi specijalni rat protiv 4. gardijske brigade, protiv mene, protiv Hrvatske? Ja to ne znam! Za koje interese on radi? Za kojeg vlasnika on radi? Ja to ne znam, ali poručujem mu da u tome neće uspjeti!’, rekao je vidno uznemireni Damir Krstičević, inače zapovjednik 4. gardijske brigade u Domovinskom ratu.
Ministar obrane Damir Krstičević komentirao je navodno postojanje prijave protiv potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića zbog ratnog zločina počinjenog nad srpskim civilima tijekom akcije Maestral 13. rujna 1995. u selu Bravnice nedaleko od Jajca. Podsjetimo, prema pisanju Nacionala Krstičevića terete kao odgovornog za masakar 32 izbjeglica, žena i djece.
“Čuli ste odgovor predsjednika Vlade. Želio bih dodati, tog dana, kao što taj tjednik navodi, 13. rujna ’95.-e, 4. gardijska brigada, nije uopće bila u BiH, bila je u Splitu. Kao što vidite, ova Vlada krenula je kroz izbor svojih suradnika i savjetnika da se formira dobar tim, krenuo sam u proces i strategiju nacionalne sigurnosti, domovinske sigurnosti. Zašto taj tjednik vodi specijalni rat protiv 4. gardijske brigade, protiv mene, protiv Hrvatske? Ja to ne znam! Za koje interese on radi? Za kojeg vlasnika on radi? Ja to ne znam, ali poručujem mu da u tome neće uspjeti!”, rekao je ministar obrane Damir Krstičević.
Jesu li se u akcijama Maestral i Južni potez dogodili zločini, pitao je jedan novinar Krstičevića.
“Te su akcije donijele mir, donijele su slobodu u BiH. Da nije bilo tih operacija, rat u BiH ne bi završio! Kao zapovjednik vodio sam se svim pravilima modernog ratovanja, nisam činio ono što nisam htio da drugi čine meni. Ponosan sam na dečke iz 4. gardijske brigade, bili su pravi vitezovi, ponosan sam i svi u Hrvatskoj trebaju biti ponosni. Svaki zločin treba biti kažnjen”, odgovorio je Krstičević.
Napade na Krstičevića komentirao je i predsjednik Vlade Andrej Plenković.
“To je sada već jedna serija informacija koja se objavljuje u medijima. Stojim čvrsto iza Damira Krstičevića, iza njegova rada. Ovo je jedna informacija koja ima za cilj njegovo političko diskreditiranja, mislim da od toga neće biti ništa. Sva kaznena djela trebaju se procesuirati, ali manipuliranje s informacijama ne prihvaćam!”, komentirao je Andrej Plenković.
Direktno.hr/http://direktno.hr/en/2014/Hrvatsko nebo
oko 570 objekata. Mnogi su uklonjeni nakon 1989. Gotovo 200 objekata, međutim, još uvijek jako upada u oči i moraju biti uklonjeni, smatra Lukas Kaminski, direktor Instituta za nacionalno sjećanje (IPN) u Varšavi, jer “spomenici u središtima gradova i selima daju krivi povijesni signal”.
“S Crvenom armijom je došao novi jaram“
Njegov institut je do nedavno zastupao potpuno drukčije mišljenje. Nakon višegodišnjeg istraživanja 2015. je objavljena prva znanstvena studija o povijesti nastanka takozvanih “spomenika zahvalnosti”. Ono što je proteklih godina istraživano i popisivano sad bi trebalo nestati iz javnog prostora: nakon smjene vlasti IPN se priključio planovima nacionalno-konzervativne vlade. “Što je došlo nakon što su Sovjeti oslobodili Poljsku od Hitlera, ako ne novi jaram”, kaže Kaminski u obrazloženju.
Uspoređivanje s njemačkim zločinima u Poljskoj je trenutno vrlo omiljeno. I povjesničar Pawel Ukielski to nastoji u razgovoru za DW. “Teško je zamislivo da bi se na sličan način u javnom prostoru veličali vojnici Wehrmachta”, kaže on u razgovoru za DW.
Više gradova uklanja spomenike
Da se tu ne radi o veličanju, nego o tragovima jedne poslijeratne povijesne epohe, u raspravi igra drugorazrednu ulogu. Više gradova je brzo reagiralo na najavu uklanjanja spomenika. U Šćećinu već godinama pokazuju na divovski spomenik “zahvalnosti Crvenoj armiji”. Sad je u gradskoj vijećnici nastupilo olakšanje. “Čekali smo na ovu odluku”, kažu službenici koji su već počeli s pripremama za uklanjanje spomenika.
Pod zaštitom kao spomenik kulture: Palača kulture i nauka u Varšavi
Pod zaštitom kao spomenik kulture: Palača kulture i nauka u Varšavi
Oko 500 kilometara istočno, uz rusku granicu kod Kalinjingrada, smatraju da nova politika sjećanja poljske vlade potvrđuje njihov odnos prema spomenicima. Krzysztof Kiejdo, načelnik Pieniężnog, već je u jesen 2015. postigao svoj cilj i time pokrenuo javnu raspravu. Nakon višegodišnjih natezanja uklonjen je spomenik Ivanu Černjahovskom, generalu Crvene armije i junaku Sovjetskog Saveza. Za Kiejdoa je to više od pukog uklanjanja ostatka prošlog vremena. Njegovi preci su bili vojnici antikomunističkog pokreta otpora.
Zato on novu smjernicu iz Varšave smatra “dobrom idejom”, šteta samo što ona dolazi tako kasno, jer se puno godina iskrivljeno pričalo o poljskoj povijesti, kaže on. “Mi imamo svoje junake”, naglašava Kiejdo, koji se pobrinuo da jednom od njih bude podignut spomenik, naime poljskom papi Ivanu Pavlu Drugom.
Mnogi misle kao i Kiejdo. Krajem siječnja je jedna televizijska voditeljica uživo razgovarala s ruskim ministrom kulture Vladimirom Medinskim i iznijela osobni argument: general Černjahovski je ubio njezinog djeda, rekla je ona. Kasnije je objasnila da je to mislila samo u prenesenom smislu.
Ostaju mjesta sjećanja
Ali, za Ruse istočnopoljsko Pieniężno ostaje mjesto simbolike – sa spomenicima ili bez njih. “To ostaje za nas mjesto sjećanja i i dalje ćemo ga posjećivati”, kaže ruski veleposlanik Sergej Andreev za DW. On je i ove zime položio vijenac u znak sjećanja na pogibiju ruskoga generala.
Rasprava o spomenicima eskalira. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prije nekoliko dana je Poljacima predbacio oskvrnuće više mjesta sjećanja i najavio nužne korake “kako bi se spriječila ta neprihvatljiva politika”. Njegova glasnogovornica je čak poljsko postupanje usporedila s postupcima Islamske države, a ruska skupina stručnjaka na čelu s Jelenom Sutominom zamolila je UNESCO da blokira uklanjanje spomenika u Poljskoj.
Poljska sad ima nove junake
Varšavu to nije impresioniralo. Ne radi se ni u kojem slučaju o grobljima ili grobovima, kažu Poljaci. Umjesto sovjetskih spomenika radije će postaviti spomenike poljskim junacima. Povjesničar Ukielski već predlaže takozvane “zaboravljene vojnike”. Poljski partizani su se još godinama nakon Drugog svjetskog rata borili u Poljskoj protiv komunista, a nikad im nije odano poštovanje ni nakon pada komunizma.
Varšava zna da mora računati s neugodnim pitanjima iz inozemstva. Za to trebaju biti pripremljena poljska veleposlanstva, kaže Ukielski. Ona trebaju argumentirati da s Poljska sad okreće vlastitim junacima. Pritom ne smiju biti zaboravljeni ni sovjetski zločini iz rata protiv Poljske 1919. do 1921., niti borba protiv protukomunističkog pokreta otpora. ZASTO SU SVI HRABRIJI OD HRVATA to su srbi kod nas svi pravi hrvati zivu u npr POLJSKOJ ki su MUDRI !