[Best_Wordpress_Gallery id=”8″ gal_title=”Rouge i Mambe u Lukežima 21.9.2016.”]

U goste dragovoljcima Grobnika u Lukeže stigle su djevojke iz tamburaške grupe Rouge, nakon njihove prošlogodišnje posjete Gradišćanskim Hrvatima u Mađarskoj. Dóra Grubits , Silvana Payrits, Halász Éva su gradišćanske Hrvatice, a Ivana Novoselec, Lucija Stjepčević i Lucija Vidošić Zagrepčanke u lipnju 2014. oformile se inspirativnu glazbenu grupu Rouge koja osvaja. Dóra, Silvana i Éva dolaze iz Mađarske, iz Šoprona i sela Koljnof.

Danas  u Mađarskoj živi oko 50.000 Hrvata, i to u Baranji i Podravini (Pečuh, Mohač, Šikloš), Bačkoj (Baja, Aljmaš, Kalača), duž mađarsko-austrijske granice Šopron, Jur, Sambotel, Kiseg) te u okolici Kaniže i Budimpešte. Desetak tisuća gradišćanskih Hrvata u Mađarskoj danas živi u znatnijem broju u četrnaest sela: Bizonja, Hrvatska Kemlja, Koljnof, Vedešin, Umok, Hrvatski Židan, Prisika, Plajgor, Unda, Temerje, Narda, Gornji Čatar, Hrvatske Šice, i Petrovo Selo. Koljnof (mađ.- Kopháza) je veliko hrvatsko selo nedaleko grada Šoprona (mađ. Sopron, njem. Ödenburg). U njemu žive gradišćanski Hrvati (do 1921. zapadnougarski Hrvati). Veći dio zapadnougarskih Hrvata našao se u Austrijskoj pokrajini Burgenland, drugi dio ostao je u Madžarskoj, u vrlo razvedenom arhipelagu kroz dvije županije: Vas i Jura-Šopron. Manji dio arhipelaga pripao je Slovačkoj, a najmanji dio Češkoj.

Koljnof (Kópháza) je općina s 2100 stanovnika u županiji Győr-Moson-Sopron (Đursko-mošonsko-šopronska županija), poznata po graničnom prijelazu. Nalazi se na zapadnom vrhu županije, jugozapadno od Nežiderskoga jezera (Fertő-tó), 5 kilometara od Šoprona. Hrvati su u selo stigli 1533. s područja Vojne krajine u današnjoj Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Otvaranje graničnoga prijelaza 1985. godine dovelo je do gospodarskog razvoja mjesta.

Jedan od najpoznatijih kantora-učitelja u selu Mihovil Naković, bio je koordinator izdavanja školskih udžbenika na hrvatskom jeziku, autor crikvenih napjeva, veliki zagovornik uvođenja novogradišćanskog pravopisa. Njegovo ime nosi i dvojezična mađarsko-hrvatska osnovna škola koju pohađa 130 učenika.

U školi se podučava tambura kao predmet od četvrtog do šestog razreda, a poslijepodne fakultativno svaki tjedan dva puta su probe. U Koljnofu su 1960-ih godina Hrvati činili više od 90% stanovništva, a 2001. je udio Hrvata bio samo 46,6%. Unatoč tomu je selo i dalje jedno od značajnijih središta gradišćanskih Hrvata, odnosno Hrvata u Mađarskoj.

imgp8190Cjelodnevni boravak djevojaka u Lukežima prošao je u pjesmi i veselju, a dan su uveličali i braća po uružju iz Crnih mambi – legendarni Ivica Šafarić Ninja i Željko Cerovečki Stric.

 

 

Vedrana Spadoni Štefanić/Hrvatsko nebo

 

 

 

 

 

 

 

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.