Grobnički Zakon devet gradova

0

Jedinstveni hrvatski i europski pravni spomenik – ZAKON DEVET GRADOVA ( Grobnika, Trsata, Bakra, Hreljina, Drivenika, Grižana, Bribira, Ledenica i Novigrada/danas Novi Vinodolski)poznat kao Vinodolski zakonik iz 1288., vrelo je umjetničkog stvaralaštva u Gradu Grobniku.

Odabirom devet hrvatskih umjetnika i njihovim prihvaćanjem sudjelovanja u jedinstvenom projektu Zakon devet gradova, pokrenuto je stvaranje devet monumentalnih skulptura u kamenu koje će, okružene mediteranski raslinjem biti razmještene u novi hrvatski spomen-park skulptura na Grobniku.  U projektu sudjeluju poznati hrvatski umjetnici: Ivan Balažević, Zvonimir Kamenar,  Kuzma Kovačić, Marin Marinić, Tomislav Pavletić, Goran Štimac, Hrvoje Urumović, Kruno Vrgoč i Dražen Trogrlić.

Spiritus movens svih zbivanja je nezamjenjiva Vlasta Juretić Knezova, predsjednica Katedre čakavskog sabora  Grobnišćine, ujedno i najzaslužnija za jedinstveni spoj kulturno-povijesne  baštine, suvremenog stvaralaštva i prirodne baštine kojeg je prepoznalo i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. (Vlasta Juretić je autorica teksta pjesme Vilo moja)

Glavni Katedrin partner u projektu spomen-parka je tvrtka Kamen iz Pazina, a za potrebe izrade skulptura iz Kanfanara je stiglo pedesetak tona istarskog kamena.

 

Stalni stručni suradnik Katedre Berislav Valušek kazao je kako je temelj projekta Vinodolski zakon, koji će se izložbom skulptura čvršće materijalizirati, a same skulpture bit će postavljene u širem krugu Kaštela, gdje će činiti spomenuti spomen-park. Stvaranje parka započelo je već ranije postavljanjem triju gotovih skulptura Tomislava Pavletića, Zvonimira Kamenara i Josipa Diminića, kazao je Valušek.

 

Projekt „Zakon devet gradova“ nastavak je projekta „Priziv na devet“ – devet izložbi u jednoj, u kojoj je svaki umjetnik tijekom trajanja izložbe 2015. više puta zamjenjivao svoja djela novim likovnim radovima. Izložbu „Priziv na devet“ osmislila je Vlasta Juretić Knezova i stvorila jedinstven svjetski umjetnički koncept.Institut sudovanja po Vinodolskom zakoniku 1288. godine potpisalo je dvadeset i sedam predstavnika devet gradova (utvrda, kaštela) ondašnje Vinodolske knežije, a 728 godina kasnije zakon nadahnjuje umjetnike.

 

Vedrana Spadoni Štefanić/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara